Davanjem pregovaračkog statusa, Savjet Evrope zacementirao dejtonsku strukturu BiH (VIDEO)
Strani turisti (izuzev Kristijana Šmita) koji su osvanuli u Sarajevu mogli su da pomisle da su u briselskom sjedištu Unije.
Evropskim zastavama dekorisane ulice, bandere, svjetlosna signalizacija....
U karnevalu evropeizma nadvikuju se da slavodobitno saopšte – istorijski dan za BiH.
Najdalje je hvalospjevima otišla sarajevska "trojka".
- Ovako brzo nisu mogli ni najveći optimisti očekivati da ćemo mi preći najkraći put i najbrže od zemlje koja je dobila kandidatski status do otvaranja pregovora. Mi smo šampioni evropskih integracija - rekao je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara.
A evropski put već traje duže od četvrt vijeka – još od pomalo zaboravljene 1998. godine i formiranja Konsultativne radne grupe za Evropsku uniju.
Pet godina kasnije, dok je predsjedavajući Predsjedništva bio Borislav Paravac, BiH je odobren status potencijalnog kandidata.
Јoš pet godina kasnije, potpis na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stavio je tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić.
2016. godine predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović predao je zahtjev za članstvo. I odgovore na inicijalni upitnik dvije godine kasnije.
2019. godine Milorad Dodik, kao predsjedavajući Predsjedništva, proslijedio je dodatno tražene odgovore, a Brisel uzvratio pozitivnim mišljenjem. I na kraju službeni status kandidata za BiH pristigao je 2022. godine dok je Predsjedništvom predsjedavala Željka Cvijanović.
Slučajno ili ne, tek napretka nije bilo dok su vodećim bh. izvršnim institucijama upravljali Bošnjaci.
A ipak su najglasniji, i juče su, iako nepozvani, bili u Briselu.
Odluku Evropskog savjeta, predstavnici Trojke iščekivali su u hodnicima i čekaonicama ambasade u Belgiji.
Da za euforiju nema mjesta, kaže potpisnik Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
- Mislim da narodu ne treba prodavati maglu. Mi smo u fazi žutog svjetla na semaforu, pa kaže kada i ako ispunite 14 prioriteta. Dakle, mi te prioritete nismo ispunili i sada će biti otvaranje pregovaranja kada se ti prioriteti ispune. Zato pozivam na odgovornost aktera koji se dogovoraju u BiH i da treba politika kompromisa. Ni jedan ovaj korak do ovog jučerašnjeg se ne bi završio da nije bilo unutrašnjeg kompromisa i dijaloga na koji je vječito pozivala Republika Srpska - jasan je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH i potpisnik SSP.
Pozivala je Srpska na striktno poštovanje Dejtonskog sporazuma i na vraćanje suverentiteta BiH.
"Političkom Sarajevu" i dalje je ipak draže u BiH odlučuju stranci.
Štite nijemca Kristijana Šmita, strane sudije u ostacima ostataka Ustavnog suda, omiljene ambasadore koji se u sve petljaju, i ruše međunarodno pravo, diplomatske deklaracije i konvencije, i unutrašnje dogovore. Iz Srpske ne odustaju.
- Mislim da je ovo prilika u kojoj treba jasno da uputimo poruku i Kristijanu Šmitu, da mu jasno poručimo da je krajnje vrijeme da ide kući. Da za njega nema apsolutno nikakvog mjesta u zemlji koja, evo od juče ima i otvorne pristupne pregovore da postane punopravna članica EU - naveo je Radovan Kovačević, delegat u Klubu Srba u Domu naroda BiH.
Sa stranim tutorima, BiH neće dobiti mjesto u Uniji, bez rezerve je i Јohan Satler, šef Delegacije EU u BiH.
- Evropski put podrazumijeva i preuzimanje suvereniteta u cjelosti kao što je jasno i za Ustavni sud. Ustavni sud je dio 14 ključnih prioriteta - rekao je Satler.
Ne taji Satler i preobiman posao koji još čeka BiH na evropskom putu. Podvlači izmjene Ustava BiH.
A da li te izmjene podrazumijevaju i promjenu dejtonske strukture BiH ili ukidanje ustavne kategorije konstitutivnih naroda – što se nerijetko iz Brisela čulo!?
Uz podsjećanje da poštuju spoljnopolitičke prioritete i BiH i svih zemalja, iz ruske ambasade - upozorenje.
- Mislim da ljudi i političari u BiH moraju vrlo pažljivo gledati na sadašnjost, a još pažljivije na budućnost EU, na perspektive EU. Mi vidimo kako oni odlaze od tzv. evropskih vrijednosti. Kako sad princip konsenzusa se mijenja sa principom većine? - upitao se Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH.
Uz sve prepreke na krivudavom evropskom put, pred BiH bi mogli da se ispriječe i junski izbori za evropski parlament.
Novi saziv mogao bi da ima i drugačije kriterijume, a Evropska unija možda i novu strukturu, jer ne manjka glasova, da po uzoru na briganski Bregzit, i neke druge članice istupe iz zajednice.