Izvještaj UN-u: Srpska promoviše reformu pravosuđa kroz referendum
U Izvještaju se podsjeća da je 15. jula Narodna skupština Republike Srpske odobrila referendum da bi svojim građanima dala mogućnost da izraze mišljenje o zakonima koje im je nametnuo visoki predstavnik, uključujući i one kojim su formirani Sud i Tužilaštvo BiH.
"Bošnjačke stranke i neki članovi međunarodne zajednice izjavili su da planirani referendum Republike Srpske krši Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH. U stvari, planirani referendum predstavlja miroljubivo i zakonito sredstvo kojim se Vlada Republike Srpske zalaže za reforme i protivi nezakonitom djelovanju visokog predstavnika", pojašnjava sa u Izvještaju.
Republika Srpska, naglašeno je, promoviše reformu pravosuđa kroz referendum, na kom će ispitati stav građana o zakonima koje im je nametnuo visoki predstavnik, uključujući one kojima su formirani Sud i Tužilaštvo BiH.
Srpska argumentovano pokazuje da se planiranim referendumom traži mišljenje građana Republike Srpske o postupcima visokog predstavnika za koje nije ovlašćen Aneksom 10, niti rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, te da referendum, kao takav, ne predstavlja povredu ni Aneksa, niti rezolucija.
Aneks 10 visokom predstavniku daje krajnje ograničeno pravo pružanja pomoći, a ne diktatorska ovlašćenja na koja se poziva kada nameće zakone koji su predmet planiranog referenduma Republike Srpske.
"Svaki pokušaj suzbijanja referenduma, kojim se traži mišljenje javnosti, predstavljao bi povredu prava na slobodu izražavanja garantovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Referendum garantuje zaštitu, naročito zato što je visoki predstavnik spriječio svako osporavanje njegovih postupaka i vansudski kažnjavao građane koji su im se usprotivili", poruka je iz Srpske Savjetu bebjednosti.
Štaviše, napominje se u Izvještaju, planirani referendum Republike Srpske odnosi se na pitanja u ustavnoj nadležnosti Srpske kao entiteta i podsjeća da Ustav BiH ne daje sudsku vlast /osim Ustavnog suda BiH/ institucijama BiH i izričito propisuje da "sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima".
Iz Srpske podsjećaju da od 2011. godine, Vlada Republike Srpske traži reformu pravosuđa BiH u okviru strukturisanog dijaloga sa EU, ali napredak sporo teče pošto se pravosudne institucije BiH energično protive neophodnim reformama.
Nakon četiri godine, konstatuje se u tekstu, nije došlo ni do jedne izmjene zakona kojom bi se ispravila kršenja Ustava BiH i standarda EU. Međutim, strukturisani dijalog je nedavno dao nagovještaj napretka. Naime, 13. jula učesnici strukturisanog dijaloga dogovorili su promjenu formata sesija.
"Na posljednjem sastanku u okviru strukturisanog dijaloga, koji je održan 10. septembra, predstavnici BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i distrikta Brčko potpisali su protokol kojim je utvrđen okvir određenih, prijeko potrebnih reformi pravosuđa. Među bitnim reformama predviđenim protokolom nalaze se izmjene zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Krivičnog zakona i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu", navodi se u izvještaju.
U tekst se napominje da je predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso, reagujući na reformu nadležnosti Suda BiH iz protokola, potpisanog u septembru, rekla: "Ovo se ne smije dozvoliti".
Suprotno tvrdnjama visokog predstavnika, referendum nije napad na suverenitet i teritorijalni integritet BiH, što Republika Srpska stalno i jasno ističe.
"Prema Zakonu o referendumu i civilnim inicijativama Republike Srpske, tek nakon održanog referenduma, u roku od šest mjeseci, Narodna skupština Republike Srpske donosi odgovarajuće odluke. Ovaj proces donošenja odluka biće predmet rasprave u institucijama Republike Srpske i BiH i biće u skladu sa ustavima BiH i Republike Srpske", piše u Izvještaju.
Referendum je neophodan, ističe se u tekstu, djelimično i zato što je visoki predstavnik spriječio svaku pravnu reviziju svojih odluka i drugih postupaka, pred Ustavnim sudom BiH, Evropskim sudom za ljudska prava i svim drugim institucijama.
U Izvještaju Republike Srpske Savjetu bebjednosti UN napominje se da je planirani referendum bitan i legitiman mehanizam podrške nastojanjima Republike Srpske da reformiše institucije koje imaju direktan i negativan uticaj na njene građane.