"Veritas": Ko pravi razliku između civilnih žrtava u Okučanima i Zagrebu?
"Veritas" ističe da niko nije odgovarao za ova ubistva, pljačku, uništenje imovine, zlostavljanje zarobljenika i protjerivanje stanovništva.
Protiv zapadnoslavonskih Srba, sa oko 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, 1. maja 1995. godine u akciji "Bljesak" krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Zaštitne snage UN, koje su na vrijeme upozorili hrvatski generali, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje "štićenike" na milost i nemilost agresoru.
Sjećajući se Јasenovca iz 1941. godine i Pakračke Poljane iz 1991. godine, srpski narod zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Republici Srpskoj.
Na putu prema "mostu spasa" na rijeci Savi, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama.
U ovoj akciji su, prema "Veritasovim" podacima, poginule i nestale 283 osobe, od kojih 40 posto civila - 114.
Među žrtvama je 56 žena, osmoro djece do 14 godina i 75 osoba starijih od 60 godina, a među nestalima je još 109 osoba, među kojima 46 civila, uključujući i 23 žene.
Najviše su stradala dva sela sa pretežno srpskim stanovništvom, Medari sa 22 žrtve, uključujući 11 žena i troje djece, te Paklenica sa 20 žrtava.
Najteže je stradala porodica braće Vuković iz Medara, Ranko i njegova supruga Anđelija sa djecom Goranom /11/ i Gordanom /8/, te Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana /7/.
Većina od 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine zarobljeno je na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, i prošli su teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.
Hrvatski sudovi su osudili velik broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za svakovrsne ratne zločine, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, dok je nekoliko desetina zarobljenika prošlo višegodišnje specijalne torture zloglasnog logora "Lora" u Splitu.
Civili koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, smješteni su u logore za civile, a pravoslavni hramovi i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.
Hrvatska je ignorisala Rezoluciju 994 Savjeta bezbjednosti UN, kojom je zatraženo da povuče svoje snage iz zone pod zaštitom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. godine.
Sve navedene činjenice bile su poznate i Haškom tužilaštvu, koje nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za zločine u toj akciji, kao što Hrvatskoj ni Savjet bezbjednosti nikada nije uveo kaznene sankcije zato što je kao članica UN izvršila agresiju upravo na zaštićenu zonu organizacije kojoj je i sama pripadala.
Nasuprot tome, Haško tužilaštvo, je već 25. jula 1995. godine optužilo tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Martića da je 2. i 3. maja 1995. godine "za odmazdu izdao naređenje vojnim organima krajiških Srba da granatiraju Zagreb", usljed čega je poginulo šest civila.
Za to što se "nije pridržavao zakona i običaja koji regulišu vođenje rata", Haški tribunal je pravosnažno osudio Martića na 35 godina zatvora.
Vlada Hrvatske je 2021. godine odbila zamolnicu iz Tužilaštva BiH o ustupanju krivičnog gonjenja protiv 14 hrvatskih komandanata koji su učestvovali u akciji "Bljesak", što je inicirano krivičnim prijavama Centra javne bezbjednosti Banjaluka iz 2006. i 2007. godine.
Sa druge strane, u martu 2020. godine zagrebački Županijski sud u odsustvu je osudio Martića na sedam godina zatvora, i komandatna Srpske vojske Krajine Milana Čeleketića na 20 godina zatvora zbog "osvetničkog raketiranja i granatiranja hrvatskih gradova /Zagreba i Karlovca/ nakon vojno-redarstvene akcije "Bljesak".
Pri tome, kako ističe "Veritas", ispaljivanje raketa naređeno je tokom izvođenja hrvatske agresije i kao upozorenje agresorima da obustave napad na srpsku oblast pod zaštitom UN, a presudu je potvrdio i Vrhovni sud Hrvatske 5. jula 2023. godine.
- Uz dužno žaljenje svih ratnih žrtava, već 29 godina postavljamo ista pitanja: ko to i zašto pravi razliku između civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po kom kriterijumu međunarodni i nacionalni sudovi procjenjuju ko i kada krši zakone i običaje koji regulišu vođenje rata? - upitao je "Veritas".