Kojić: Zabrinjava što srpski predstavnici nisu insistirali na strategiji
Kojić ističe da je očigledno da je Bošnjake strah od svega što je definisano tom strategijom i oni neće i ne smiju da dozvole da ta strategija ugleda svjetlo dana, da se počne provoditi, a da se pravosudne institucije natjeraju da procesuiraju sve odgovorne, prvenstveno visokopozicionirane, za najteže ratne zločine.
"Bitno je da je Vlada Republike Srpske dala pozitivno mišljenje za revidiranu strategiju. Јa sam ispred Vlade bio član radne grupe gdje smo imali teške sastanke, teško dolazili do rješenja i kompromisa i bitnih stvari kada je u pitanju procesuiranje predmeta ratnih zločina, ali smo ostali dosljedni principima koje smo tražili da budu inkorporirani u strategiju", naglašava Kojić.
On pojašnjava da je najvažnija stvar u revidiranoj strategiji da se uvede sistem odgovornosti za neprovođenje strateških ciljeva i mjera kroz donošenje smjernica i obavezujućih uputstava za tužioce, da bi se izbjegao problem koji je postojao u prethodnoj strategiji jer nije postojala obaveza poštivanja odluka nadzornog tijela niti ikakve odgovornosti za neprovođenje.
Prema njegovim riječima, ako nemate uspostavljen sistem odgovornosti, onda imate rad zasnovan na selektivnosti, kakav je bio.
"Važno je da bude formirano nadzorno tijelo koje će kontrolisati rad, kao i obavezujuća uputstva i smjernice, gdje će preporuke nadzornog tijela u skladu sa tim uputstvima i smjernicama morati da se provode. U nadzornom tijelu će biti dva predstavnika iz Republike Srpske", pojašnjava on.
Kojić naglašava da je revidiranom strategijom definisano pitanje prenosa manje složenih predmeta koji se nalaze pred pravosudnim institucijama BiH.
Prema novim kriterijima procjene složenosti predmeta, napravljenim u skladu sa rezultatima radne grupe Suda i Tužilaštva, na entitete će biti prebačeno preko 200 manje složenih predmeta, a Tužilaštvo BiH će se baviti isključivo najsloženijim predmetima.
On napominje da je jedan strateški cilj predvidio da će prioritet imati oni predmeti sa najvećim posljediciama i sa najviše pozicioniranim političkim, vojnim ili policijskim funkcionerima.
"Imajući u vidu pozitivno mišljenje Vlade Republike Srpske i sve ovo što sam naveo, vrlo je indikativno i čudno da naši predstavnici u zajedničkim institucijama nisu ni na koji način pokušali da ta strategija ugleda svjetlost dana", kaže Kojić i dodaje da je od sjednice Savjeta ministara BiH, kada je sa dnevnog reda skinuta ova tačka, prošlo sedam dana i ništa se ne dešava.
On misli da je jako bitno i potrebno da se što prije usvoji revidirana strategija kako bi se otvorio prostor da se napokon procesuiraju svi počinioci ratnih zločina u zadatom vremenskom okviru, a to je 2023. godina, kako je predviđeno strategijom.
Kojić naglašava da, kako odmiče vrijeme, tako se ulazi u veće probleme, jer biološki nestaju počinioci i svjedoci i sve je manje mogućnosti za procesuiranje ovih predmeta.
"Mnogo je teže danas procesuirati nekog nego 2005. ili 2006. godine, a kako vrijeme odmiče bilogija čini svoje i ljudi umiru i zato je neophodno da se takva strategija što prije usvoji", zaključuje Kojić.
Savjet ministara na sjednici 3. jula nije razmatrao Prijedlog revidirane strategije o ratnim zločinima, jer je ministar za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac predložila da se odgodi uvrštavanje strategije na dnevni red, bez nekog posebnog obrazloženja.
Ministar pravde BiH Јosip Grubeša je tada izrazio nadu da će strategija biti usvojena na nekoj od narednih sjednica Savjeta ministara.
Grubeša je ocijenio "indikativnim da neki ministri koji se deklarativno zalažu za evropski put BiH ovako bitne stvari stavljaju sa strane i ne dopuštaju da se o njima raspravlja".
Prema njegovim riječima, ukoliko ima nekih nedoumica, zadrški o određenom pitanju, treba dozvoliti da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da se raspravi.