Andrić i Njegoš dijelili ideje o čovječnosti, svjetlosti i mostovima
"Večna prisutnost Njegoševa" prva je knjiga u ediciji Andrićeve biblioteke čiji je glavni i odgovorni urednik Emir Kusturica, a urednik profesor Aleksandra Vraneš.
- Nekada se govorilo o devet, a ovde je riječ o 10 Andrićevih tekstova o Njegošu. Veoma je značajno to što se na početku tih tekstova nalazi pripovijetka "Trenutak u Toploj" koju profesor Delić ističe kao određenu vrstu sublimacije Andrićevog i Njegoševog veoma bliskog odnosa prema fenomenu svjetlosti i solarnim motivima, prema procesu odrastanja - rekla je Šeatovićeva.
Ona je dodala da se u knjizi nalaze i priče "Večna prisutnost Njegoševa", "Njegoševa čovečnost", "Svetlost Njegoševog dela", "Njegoš kao tragični junak kosovske misli", "Nešto o Njegošu kao piscu", "Nad Njegoševom prepiskom", "Njegošev odnos prema kulturi", "Njegoš u Italiji" i "Ljuba Nenadović o Njegošu u Italiji".
Drugi dio knjige predstavljaju tri Delićeve studije. Govoreći o prvoj studiji, Šeatovićeva ističe Njegoševu svjetlosnu simboliku koja se pojavljuje od "Luče mikrokozme", od problema dvojstva u čovjeku do pitanja odnosa ovog i onog svijeta, neba i zemlje...
Prema njenim riječima, druga studija govori o tri vječna tradicijska stuba - Njegoš, Vuk, Andrić, čime Delić ukazuje na porijeklo osnovne ideje identiteta samog Andrićevog djela u kojem je povučena jasna linija između Njegoša i Vuka, ali i Andrića kao nasljednika ili, kako sam Andrić kaže, između "Njegoševe misli i Vukovskog jezika".
U trećoj studiji, posvećenoj Andriću i Prvom svjetskom ratu, analizira se "kako vidjeti svijet, biti kulturan, a ostati svoj".
- Ovo su tri zaista dragocjene studije profesora Delića o odnosu Njegoša i Andrića, te Vuka. Tri su i povoda za ovu knjigu - 125 godina od rođenja Ive Andrića, 170 godina od štampanja Njegoševog "Gorskog vijenca" i 100 godina od proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu - rekla je Šeatovićeva.
Ona je istakla da Andrić i Njegoš imaju zajedničku viziju borbe za čovječnost, svjetlost, harmoniju, a njihova zajednička i univerzalna ideja su i mostovi, kao i tema dvojstva.
Naučna konferencija posvećena djelu našeg nobelovca "Ivo Andrić u našem vremenu" završava rad sutra, kada je predviđeno da njeni učesnici posjete Andrićgrad, Andrićevu učionicu i most Mehmed-paše Sokolovića.
Andrić namjeravao da napiše roman o Dubrovniku
U Andrićevom institutu u Andrićgradu večeras je promovisana knjiga dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti Zlate Bojović "Andrić i Dubrovnik" o kojoj je govorio profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Bojan Đorđević, potvrđujući da je Ivo Andrić, najvjerovatnije, imao namjeru da napiše roman i o Dubrovniku.
- Ivo Andrić je imao nekoliko nacrta za roman ili za duže novele o Dubrovniku, o prošlosti grada iz srednjeg vijeka, i od toga je ostalo nekoliko pripovedaka. Andrić se divio Dubrovniku", rekao je Đorđević.
On je naveo da je Dubrovnik za Andrića bio mjesto susretanja dvije civilizacije - jedne primorske, gospodske, račundžijske, i druge koja je stizala sa gorštačkih prostora, koja je donosila "svježu krv".
- Zlata Bojović koncipirala je svoju knjigu tako da pokaže Andrićev odnos prema srednjevijekovnom gradu, ali i prema velikim Dubrovčanima, prije svega prema Ruđeru Boškoviću - istakao je Đorđević.
On je naglasio da su posebna dragocjenost ove knjige Andrićevi ispisi iz citata dubrovačkih pjesnika - Ivana Gundulića, Ignjata Đurđevića, Marina Držića, ispisi iz arhiva, ili kako je to sam Andrić volio da kaže - njegovo pabirčenje po raznim izvorima, bez da zna za šta će mu to trebati.
Rukovodilac Odjeljenja za književnost u Andrićevom institutu Aleksandra Vraneš rekla je da je ovo prvi put da su u jednoj knjizi objedinjeni svi tekstovi koje je Andrić pisao o Dubrovniku.
- Tu se nalaze i osvrti na dubrovačke teme iz disertacije Ive Andrića, kao i fragmenti njegovog rukopisa i prepiske koji nas vode ka zaključku da je Andrić zapravo imao namjeru da piše roman o Dubrovniku i dubrovačkom životu. Ovo je bila prilika da se zagledamo u tu Andrićevu namjeru i da uživamo u njegovim djelima - kaže Vraneševa.
Izvor: SRNA