Da li će naknada za nezaposlene porodilje promijeniti demografsku sliku Srpske? (VIDEO)
Vikend u Banjaluci donio je pravi bejbi bum. Od petka do ponedjeljka rođeno je 39 djece. Načelnik Klinike za ginekologiju i akušersto UKC–a Vesna Ećim Zlojutroje navela je da je od početka godine rođeno je 2.247 beba, što je za 36 novorođenčadi više u odnosu na isti period lani.
"To djeluje kao neko povećanje, ali nažalost, kad pogledate podatke koje smo imali 1990. godine, bilo je 5.000 porođaja, a prošle godine 3.300. S tim da smo u proteklom periodu imali daleko manji broj", ističe Ećim Zlojutro.
Zato je Vlada Republike Srpske, u okviru pronatalitetne politike, predložila mjeru da se od naredne godine svakoj nezaposlenoj porodilji isplaćuje naknada u visini minimalne plate u trajanju od godinu dana, odnosno 18 mjeseci za treće dijete. U Udruženju roditelja sa četvoro i više djece iz Trebinja smatraju da bi trebalo da se donese trajno rješenje.
Branka Vučurević, predsjednica ovog Udruženja i ujedno majka četvoro djece, ističe da bi bilo mnogo pametnije majci isplaćivati 100 maraka mjesečno.
"To bi bilo bolje kao trajno rješenje, jer ovo što Vlada sad daje to je opet jednokratna pomoć produžena na 12 mjeseci. Јe Mislim da to nije rješenje", kaže Vučurevićeva.
Vlada Srpske provodi i ostale mjere kako bi unaprijedila stopu nataliteta. Od 2011. finansira dva pokušaja vantjelesne oplodnje. Za besplatne udžbenike osnovcima prvog i drugog razreda izdvojeno je oko devet miliona maraka, a za stambeno zbrinjavanje porodica sa petoro i više djece – više od 8,4 miliona maraka. Od nove godine trebalo bi da startuje i ova nova mjera.
Građani Srpske su podijeljenog mišljenja. Јedni smatraju da to neće podići stopu nataliteta, dok drugi ovu mjeru vide kao razlog za ostanak mladih na ovim prostorima.
Struka kaže da je demografska slika čitavog zapadnog Balkana i Evrope veoma nepovoljna. Novu mjeru Vlade ocjenjuju kao najbolju u populacionoj politici, posebno jer se odnosi i na prvorođeno dijete.
Demograf Stevo Pašalić ističe da će ova mjera, po njegovim procjenama, povećati već za nekoliko stotina više rođene djece.
"Prosto smo čekali ovu mjeru, ali ona nije jedina dovoljna“, kaže Pašalić.
S druge strane, pojedini smatraju da populaciona politika nije jasno definisana.
"Mjere se provode od mjesta do mjesta, od institucije do institucije i nisu sinhronizovane. To može da oteža okolnosti u provođenju politike nataliteta. Ako ova mjera ostane izolovana, postoji velika šansa da ne da očekivane rezultate", ističe demograf Aleksandar Čavić.
Po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, Republika Srpska je od 2002. godine ostala bez više od 53.000 stanovnika. Sumornoj demografskoj slici doprinosi i podatak da je od poslijeratnog perioda do 2013. godine iz Srpske otišlo 255.000 stanovnika.