Zbog čega je sve više ljudi alergično?
One mogu biti reakcija na različite materijale (alergene), poput hrane, polena, grinja, životinja, uboda insekata ili lijekova.
Alergije mogu uticati na različite dijelove tijela. Alergijski rinitis, ili polenska groznica, na primer,utiču na nos i oči, dok ekcem utiče na kožu.
Alergija na hranu može se odraziti na crijevima, koži,disajnim organima, a nekada i cijelom tijelu kroz krvne sudove. Druga stanja, poput astme, koja utiču na pluća i ezofagitis (zapaljenje sluzokože jednjaka) blisko su povezana s alergijama, ali imaju druge uzroke.
Iako se većina reakcija može tretirati antihistaminima, neke mogu biti opasne po život i zahtijevaju hitno medicinsko liječenje.
Najozbiljnije sistemske alergijske reakcije poznate su kao anafilakse. Ljudi sa ozbiljnim alergijama, obično imaju i plan za hitne slučajeve, koji podrazumijeva stalno nošenje autoinjekcije, u slučaju da dođe do napada.
Alergija se obično detektuje testom na koži ili testom krvi, koji utvrđuje da li tijelo proizvodi antitela za date alergene. Ukoliko je to slučaj, imuni sistem pamti određeni alergen kao prijetnju i uvijek šalje snažnu reakciju kako bi suzbio “neprijatelja“.
Sve više ljudi svijeta pati od alergija. Iako nikom nije jasno zašto, postoji šest teorija o tome:
Smanjena izloženost infekcijama ili mikrobima u djetinjstvu može dovesti do povećanog rizika za alergije. Ova ideja obično se naziva hipotezom o higijeni i prvi put je predložena 1989. Istraživanja su pokazala da djeca koja imaju blizak kontakt sa ljubimcima ili domaćim životinjama i koja potiču iz velikih porodica, rjeđe razvijaju alergije.
Kasno uvođenje određenih namirnica u ishranu, poput jaja i orašastih plodova može uticati na pojavu alergija. Tu tezu potvrdila je LEAP studija objavljena ove godine i koja je utvrdila da se konzumacijom kikirikija u ranom djetinjstvu smanjuje šansa za razvijanje alergije na ovu namirnicu kasnije u životu.
Različite metode pripremanja hrane mogu uticati na stepen alergijske reakcije. Recimo, pečenjem kikiriki postaje još opasniji za alergične ljude, dok se kuvanjem, njegovo dejstvo ublažava.
Nedostatak vitamina D povećava rizik od alergija, nekoliko studija pokazalo je da su šanse da ste alergični na nešto sve veće, što živite udaljenije od ekvatora. Međutim, još nije dokazano da li suplementi i dodatni vitamin D u ishrani mogu spriječiti razvoj alergija.
Alergije se mogu razviti nakon izloženosti alergenima iz mliječnih prerađevina, ili ulja orašastih plodova u kozmetičkim proizvodima, naročito ako se oni nanose na oštećenu kožu.
Izmijenjena crevna flora zbog ishrane siromašne vlaknima i široko rasprostranjena (zlo)upotreba antibiotika mogu promijeniti funkcionisanje imuniteta i razviti alergiju.
Iako postoje tretmani koji ublažavaju simptome alergije, ne postoji lijek za njih, niti preventivno sredstvo.
Јedina pomoć koju imamo, je test za predviđanje alergija, a za sada, najbolje što možete da učinite za sebe je da je držite pod kontrolom.