Zbog povećane gojaznosti, upotrebe duvana i alkohola kraće će se živjeti
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ocijenila je da bi zbog "alarmantne" stope uživanja duvana i alkohola i gojaznosti životni vijek narednih generacija u Evropi mogao biti kraći nego danas.
Evropljani žive duže nego ikad ali napredak u pogledu očekivane dužine životnog vijeka i pad stope prerane smrtnosti bi mogli biti poništeni ukoliko se ne otklone tri velika faktora rizika u njihovom načinu života, rekla je direktorka SZO za Evropu Klaudija Stajn, prenosi AFP.
SZO u najnovijem izvještaju iznosi da još uvijek "postoji neprihvatljivo visoka" razlika u očekivanom životnom vijeku između zemalja evropskog kontinetna i da je razlika između najkraćeg i najdužeg očekivanog životnog vijeka 11 godina. Izvještaju o zadravstvenom stanju Evrope za 2015. godinu koji razmatra napredak prema ciljevima ZSO "Zdravlje 2020," obuhvata 39 zemlje uključujući članice EU i bivše sovjetske republike.
SZO u izvještaju navodi da nivo prerane smrtnosti od bolesti poput raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i hroničnih respiratornih bolesti "brzo" opada.
Međutim nivo konzumiranja alkohola i duvana kao i gojaznosti je još uvijek "alarmantno visok" i to bi "moglo značiti da taj napredak neće biti održan," navodi SZO.
Iako stopa uživanja duvana i alkohola u mnogim djelovima svijeta opada, Evropljani još uvijek više puše i piju od drugih ljudi navodi SZO. Prema procjeni Svjetske organizacije, prosječno se popije 11 litara alkohola po osobi godišnje dok 30 odsto stanovništva puši.
U međuvremenu raste i procenat gojaznih, pri čemu 59 odsto stanovnika Evrope ima ili prekomjernu tjelesnu težinu ili je gojazno, čime samo malo zaostaju za Amerikancima koji imaju najvišu stopu gojaznosti u svijetu.
Gojaznost je u mnogim evropskim zemljama utrostručena od 1980-ih godina pri čemu je 23 odsto Evropljana sada gojazno, navodi SZO.
Prosječan očekivani životni vijek za žene i muškarce kreće se od 71 godine u Bjelorusiji, Moldaviji i Rusiji do 82 u zemljama poput Francuske, Italije i Španije, prema podacima iz 2011.godine.
Prema Stajnovoj, još uvijek postoje "neprihvatljive" razlike u zdravlju između evropskih zemalja koje treba otkloniti.
Iako je smrtnost djece na najnižem stepenu razlika između zemalja sa najnižom stopom smrtnosti poput Finske i najvišom stopom smrtnosti djece poput Kirgistana je još uvijek desetostruka.
Ovogodišnji izvještaj SZO je po prvi put uzeo u obzir i uticaj "zadovoljstva životom" na očekivani životni vijek.
Zemlje u kojima je, prema anketi Galupa, stopa "zadovoljstva životom" najveća poput Danske, Finske, Švedske i Švajcarske imaju i najduži očekivani životni vijek stanovništva.