Sužene arterija na vratu mogu izazvati moždani udar
Oslabljena cirkulacija u zadnjem dijelu vrata, koja je često udružena sa okoštavanjem kičme i visokim krvnim pritiskom, može da izazove niz neprijatnih, ali nespecifičnih tegoba: vrtoglavicu, nesvjesticu, gubitak ravnoteže, zanošenje pri hodu, osjećaj nestabilnosti pa čak i pravi gubitak svijesti. Da je problem u lošoj cirkulaciji pacijenti obično otkriju na kraju, kad već obiđu nekoliko specijalista, otorinolaringologa, neurologa, oftalmologa.
Profesor dr Miroslav Marković, vaskularni hirurg u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, kaže da se u ovakvim slučajevima obično radi o takozvanom sindromu vertebro-bazilarne insuficijencije.
- Dijagnoza se teško postavlja zbog nespecifičnih tegoba koje se javljaju i u drugim stanjima, kao što su problemi sa visokim krvnim pritiskom, degenerativnim bolestima kičme, pa čak i oboljenjima srednjeg uva. Sve ove bolesti mogu biti izolovane, ali nerijetko i udružene sa poremećajem cirkulacije u vertebralnim arterijama na vratu koje ishranjuju mali mozak, a on je odgovoran za održavanje ravnoteže i hod, zbog čega se ove tegobe i javljaju - kaže dr Marković.
Osim degenerativnih promjena na pršljenovima, koji pritiskaju krvni sud na svom putu kroz koštano-mišićni tunel, drugi razlog slabe cirkulacije su i arterosklerotične promjene, odnosno nakupljanje masnih naslaga koje sužavaju arterije na vratu, a samim tim smanjuju dotok krvi u mozak.
- To posebno dolazi do izražaja u određenim položajima vrata ili naglim pokretima glave, što može da dovede do potpunog prekida protoka krvi i trenutnog prekida svijesti. Ako su arterije veoma sužene, jedan nagli pokret glavom može da isprovocira čak i moždani udar u vertebro-bazilarnom slivu - objašnjava dr Marković.
Za ove arterije važi slično pravilo kao i za karotidne: ako je zapušenje koje uzrokuje tegobe 70 odsto ili veće, primjenjuje se hirurški zahvat. Međutim, za razliku od oboljelih karotidnih arterija (na prednjoj strani vrata), koje podjednako predstavljaju rizik za moždani udar, vertebralne arterije nisu toliko pristupačne hirugu, pa se opreznije procjenjuje mogućnost i neophodnost hirurške intervencije. Takođe, ako postoji više lezija, odnosno ako je arterija sužena na više mjesta i u dugačkom segmentu, operacija se najčešće ne primjenjuje.
Јedno od mogućih hirurških rješenja je postavljanje stenta, što je manje agresivan pristup, ili se izvodi klasična hirurška intervencija prespajanja ovih arterija.
- Ako postoje difuzna zapušenja, odnosno na više mjesta u dužem segmentu arterije, pacijentu se savjetuje medikamentozna i fizikalna terapija. Njom se može popraviti pokretljivost vrata i mikrocirkulacija, a samim tim i umanjiti tegobe koje pacijent ima. Uz ovo je neophodan i higijensko-dijetetski režim, kao i kod svih pacijenata sa vaskularnim problemima - kaže dr Marković.