Gdje je zapadni Balkan poslije makedonskog referenduma?
Nakon što je na referendumu izostao željeni rezultat, oči su uprte u makedonski parlament – u dva dana debate nema približavanja stavova vlasti i opozicije o promjeni ustava i imena te bivše jugoslovenske republike. Uprkos sumnjama, ne isključuje se mogućnost da je većinu moguće postići. Nisu svi u opoziciji protiv evropskog puta. Za ishod je zainteresovana i Srbija.
"Ukoliko dođe do promjene imena, ono što se može očekivati je određena vrsta stabilizacije, odnosno, jedno od najtežih pitanja na Balkanu biće zatvoreno i fokus će biti na drugim pitanjima. Ako ne bude promijenjen ustav i nastavi se ova situacija – vjerovatno ćemo biti u određenom statusu kvo", rekao je Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove.
A taj status dobro poznaju u Makedoniji, zemlji koja je rekorder u briselskoj čekaonici.
Parada evropskih političara u Makedoniji pred referendum, kakva tamo ranije nije viđena, velika investicija Unije, i poruke raznih formata, nisu doprineli da mu građani daju legitimitet.
"Evidentno je da EU mora mnogo jasnije da šalje poruke građanima ne samo Makedonije nego svih država Zapadnog Balkana o tome da su vrata Unije širom otvorena za sve one koji ispune uslove koji se pred kandidate postavljaju", ističe Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike.
Proces je pokrenut, okončaće se uspješno prije ili kasnije, vjeruju u Evropskoj uniji, a sada imaju preča posla.
"EU će uskoro početi da se zanima sama sobom jer slede izbori za Evropski parlament, izbor nove Komisije i izbor novog visokog predstavnika za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku", podsjeća Igor Novaković.
Majstorović objašnjava da, imajući u vidu dinamiku formiranja buduće Komisije, postoji opasnost da neće biti funkcionalnih institucija EU do kasno u jesen 2019, a možda i do kraja naredne godine.
"U takvim okolnostima zaista postoji realna zabrinutost da će i pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana, i generalno proširenja EU, biti u drugom planu", rekao je Majstorović.