NSRS o Informaciji o izvještaju Komisije o Srebrenici

U izvještaju Komisije o događajima u Srebrenici i oko nje od 10. do 19. jula 1995. godine, navodi se da je Komisija za Srebrenicu, koja je formirana 2004. godine, radila pod snažnim pritiskom visokog predstavnika s unaprijed određenim rezultatima koje je morala da postigne.

Izvještaj o radu Komisije, na razmatranje Narodnoj skupštini Republike Srpske, dostavio je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih. Komisija za Srebrenicu iz 2004. godine utvrdila je da je od 10. do 19. jula 1995. godine na području Srebrenice nestao 7.801 Bošnjak.

Poslanik SDS-a Vukota Govedarica izrazio je zadovoljstvo što su u parlamentu Republike Srpske usaglašeni zaključci u vezi sa izvještajem Komisije za Srebrenicu. On je rekao da je rasprava o ovoj temi još teža jer je pod pritiskom predizbornih aktivnosti.

Govedarica kaže da je u vrijeme kada je sačinjen izvještaj bilo političkih pritisaka međunarodne zajednice, odnosno visokog predstavnika, koje je najviše na svojim leđima osjetio SDS.

Samostalni poslanik Zlatko Maksimović smatra da je izvještajem Komisije za Srebrenicu srpskom narodu učinjena velika nepravda.

"Treba utvrditi potpunu istinu o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine", istakao je Maksimović.

Samostalni poslanik Ilija Stevančević izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja zajedničkih zaključaka u parlamentu Republike Srpske u vezi sa ovim izvještajem.

Potpredsjednik NSRS Nenad Stevandić rekao je da Srpska samo želi istinu o ratnim dešavanjima na području Srebrenice i ne radi ništa što bi uvrijedilo bilo koji narod.

"Ako danas živimo u miru bio bi red da se pomire i žrtve, a ne da se jedne glorifikuju, a druge ponižavaju", rekao je Stevandić tokom skupštinske rasprave u vezi sa informacijom o izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

On je ocijenio da rezultati rada Komisije za Srebrenicu nisu dobri jer je sačinjen izvještaj koji je pun neistina.

Šef kluba poslanika Socijalističke partije Slobodan Protić izjavio je da nove činjenice o stradanju Srba u Podrinju, do kojih se došlo u proteklih 14 godina, moraju biti dio izvještaja o događajima u Srebrenici koji će biti sačinjen.

Poslanik Napredne Srpske Goran Đorđić takođe smatra da se mora utvrditi istina o događajima u Srebrenici, jer je postojeći izvještaj pun manjkavosti.

Poslanik Koalicije "Domovina" Admir Čavka smatra da danas nikome nije potrebna "predizborna krv" i da se bavi populizmom.

Poslanik NDP-a Dragan Čavić smatra da je potrebno formirati novu komisiju o događajima u Srebrenici u periodu od 1992. do 1995. godine i izrazio zadovoljstvo što su svi poslanici iz Republike Srpske u Narodnoj skupštini postigli dogovor o zaključcima u vezi sa izvještajem Komisije za Srebrenicu.

Šef poslaničkog kluba PDP-a Miroslav Brčkalo rekao je da se PDP zalaže za sveobuhvatan izvještaj o stradanju svih naroda u i oko Srebrenice. On je rekao da je stav PDP-a da termin ove sjednice nije dobar, jer se radi u predizborno vrijeme i da se uveliko zakasnilo sa revizijom izvještaja Komisije za Srebrenicu.

Šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Spomenka Stevanović rekla je danas da više ne smiju biti zanemarivani zločini koji su počinjeni nad srpskim narodom u proteklom ratu na području Podrinja.

"Činjenica je da se u Srebrenici desio zločin, što niko ne osporava. Međutim, frustrira činjenica da su zanemarivani zločini koji su se dešavali prije ovoga nad srpskim civilima u Podrinju i u kojima je stradalo 2.600 civila, a koje je predvodio Naser Orić", rekla je Stevanovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Radovan Višković istakao je da Republika Srpska želi samo istinu kada je riječ o ratnim dešavanjima u Srebrenici.

Višković je naglasio da je cilj bio da se u parlamentu Srpske dođe do političkog konsenzusa o pitanjima koja se tiču građana Srpske i regije Podrinje.

"Nijednog momenta niko ni u jednoj rečenici nije imao namjeru da nešto negira, sakrije i umanji, ali isto tako nemamo namjeru da nešto veličamo. Želimo istinu i svima u BiH poručujemo da nas interesuje samo istina", rekao je Višković u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Sjednici prisustvuju premijerka Srpske Željka Cvijanović, ministri u Vladi Srpske i direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina i trženje nestalih Milorad Kojić.

Predviđeno je obraćanje predsjednika Republike, bivšeg predsjednika Vlade Srpske Dragana Mikerevića i nekadašnjeg predsjednika Repbulike Srpske Dragana Čavića.

Sjednici ne prisustvuju otpredsjednik NSRS Senad Bratić i poslanik Koalicije "Domovina" Mihnet Okić /SDA/, jer su, kako su rekli, postojeći Izvještaj potvrdili domaći i međunarodni sudovi.

Posebna sjednica Narodne skupštine o ovom izvještaju počela je obraćanjem predsjednika Srpske Milorada Dodika, na čiji zahtjev je sjednica i sazvana.

Predsjednik Srpske na početku obraćanja ponovio je da je njegov cilj da obezbijedi da se dođe do istine, te da ne postoji namjera da se umanje zločini koji su se desili nad Bošnjacima.

"Јednostavno želimo da sagledamo i srpske žrtve. Mora da se zna da 30.000 stradalih Srba u prethodnom ratu još čeka pravdu. Srebrenički zločin bio je dogovorena tragedija, s namjerom satanizacije Srba", naveo je Dodik.

Naveo bez obzira kakvi pritisci bili na Srpsku, interes srpskog naroda mora da bude na prvom mjestu.

Nekadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Dragan Mikerević rekao je da Vlada na čijem je čelu bio 2004. godine nije mogla da ne usvoji izvještaj Komisije za Srebrenicu, jer je to bila njena obaveza koja proizilazi iz ustavne nadležnosti i odgovornosti.

Mikerević je dodao da je ta obaveza Vlade proizilazila i iz Zakona i Rezolucije o saradnji Republike Srpske sa Haškim tribunalom, koje je donijela Narodna skupština Srpske, kao i zbog članova Komisije za Srebrenicu, koje je imenovala Vlada Republike Srpske.

Obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u svojstvu gosta tokom razmatranja informacije o izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, Mikerević je, kada je riječ o pritiscima međunarodne zajednice, naglasio da mu nikada niko nije direktno tražio, niti ga je ucjenjivao da se nešto mora usvojiti u nekakvom obliku, pa ni taj izvještaj.

On je dodao da mu nije poznato da li je vršen pritisak na Komisiju za Srebrenicu ili njene članove pojedinačno.

"Svi dobro znamo da je međunarodna zajednica ovdje vršila pritisak po dobro oprobanom receptu putem primjene i naizmjenične kombinacije `štapa i šargarepe`. Institucionalno je pritisak vršen putem OHR-i visokog predstavnika, glavnog tužioca Haškog tribunala i članova Savjeta za sprovođenje mira u BiH", kaže Mikerević.

On je rekao da je taj pritisak indirektno išao putem nametanja određenih agendi pod plaštom evropskih integracija i bolje saradnje sa Haškim tribunalom, pri čemu se nerijetko zadiralo u ustavnu Dejtonsku strukturu BiH i nastojalo da se izvrši što veći prenos nadležnosti na nivo BiH.

"U uslovima odbijanja takvih projekata ili prilikom neizvršavanja obaveza Doma za ljudska prava, bili bi optuživani za opstrukciju, nakon čega bi uslijedile represivne mjere prema institucijama Republike Srpske i pojedincima", naveo je Mikerević.

Mikerević je rekao da je riječ o bolnim i teškim odlukama koje je Vlada Republike Srpske morala donijeti radi izvršenja svojih obaveza i očuvanja kredibiliteta njenih institucija na međunarodnom planu.

On je rekao da je prije 14 godina kada je ovaj izvještaj usvojen nivo saznanja o događaju bio znatno manji nego danas.

"To je, vjerovatno, bio razlog da je Narodna skupština Republike Srpske svojom rezolucijom o saradnji sa Haškim tribunalom obavezala Vladu u to vrijeme da stručno i neprestano nastavi istraživanje i istorijski vrednuje sve ratne zločine u toku ratnog sukoba na prostoru BiH u periodu od 1992. do 1995. godine", istakao je Mikerević.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu da je politički okvir i odnos političkih snaga na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou bio potpuno drugačiji nego što je to danas.

"To je bio period intenzivnih i užurbanih priprema za obilježavanje 10 godina od dešavanja u Srebrenici sa značajnim učešćem međunarodne zajednice, koja je tražila rezultate saradnje sa Haškim tribunalom i rasvjetljavanje događaja u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19.jula 1995. godine", dodao je Mikerević.

On je naveo da je to bio period kada je međunarodna zajednica bila snažno prisutna u BiH i uključena u gotovo sve pore društva.

"To je period kada je istovremeno srpski narod na Kosovu i Metohiji doživljavao pogrom na očigled međunarodnih snaga bezbjednosti i važeće Rezolucije UN 1244 i kada dolazi do ubistva premijera Srbije", istakao je bivši premijer Republike Srpske.

Mikerević je zaključio da u takvoj situaciji Republika Srpska i njena Vlada i sve institucije nisu mogle računati na Srbiju i njenu pomoć, kao što je to slučaj danas.