Koji će biti glavni ciljevi predsjedavanja Austrije Savjetom EU?
"Evropa koja štiti" moto je austrijskog, trećeg po redu predsjedavanja Savjetom Evropske unije.
Prioritet je bezbjednost i borba protiv ilegalne migracije, osiguravanje granica i uspostavljanje bezbjednosti unutar EU.
Naredni cilj je obezbjeđenje blagostanja i konkurentnost kroz digitalizaciju, te stabilnost na Zapadnom Balkanu.
"Prioritet će biti i susjedstvo jer samo ako u susjedstvu postoji stabilnost i bezbjednost to je moguće i u Evropskoj uniji. Stabilizacija jugoistočne Evrope je veoma važna za Evropsku uniju. Svjesni smo da preuzimamo predsjedavanje Evropskim savjetom u veoma teškoj i izazovnoj situaciji, posebno kada govorimo o odnosima Evropske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama, zatim postoje određene tenzije između Evropske unije i Rusije. Imamo Bregzit, a predstoje razgovori o evropskom budžetu", kaže Sebastijan Kurc, austrijski kancelar.
Evropska unija i Austrija očekuju konkretniji napredak u pristupnim pregovorima Srbije i Crne Gore kao i ostalih zemalja na osnovu jasnih kriterijuma. Podržavaju i formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora i smanjenje etničkih tenzija.
"Austrija je snažno posvećena Zapadnom Balkanu, a i mi u Komisiji, ne samo svjesni strateškog značaja, radimo sve da osnažimo zemlje u regiji, prije svega politički. Činjenica da je Austrija među prioritete programa predsjedavanja stavila Zapadni Balkan svakako je signal. I svi će vam u Austriji govoriti o snažnim istorijskim i ekonomskim vezama. Austrijske kompanije su tamo vrlo aktivne i najveći su investitor u nekim od ovih država", rekao je Јorg Vojahn, šef predstavništva Evropske komisije u Austriji.
Iako su zemlje kojima je cilj članstvo u Evropskoj uniji imale veća očekivanja, Samit EU i Zapadni Balkan u Sofiji prošlog mjeseca, prema mišljenju analitičara, donio je pomak. Vratio je fokus na region u formi agende povezivanja koja predstavlja podršku EU razvoju regiona.
"Austrija kao generalno neutralna, ali članica Evropske unije sa snažnom proevropskom orijentacijom, a nalazi se u centru Evropske unije, sebe vidi kao graditelja mostova i biće usmjerena na jačanje dijaloga sa svim državama.Teži se ka tome da proces proširenja ne bude daleka budućnost jer to nije opcija za zemlje koje se pridružuju. Ako čekate dugo to bi moglo izazvati dezorjentaciju, sumnju u evropsku integraciju, a to ne želimo. Uključivanje čitave regije je ono čemu težimo, posebno Austrija", istakla je Sofia Maria Satanakis, istraživač Austrijskog Instituta za evropsku i bezbjednosnu politiku.
Sljedeći samit o proširenju najavljen je za dvije godine u Hrvatskoj koja bi trebalo da predsjedava Savjetom Evropske unije 2020. godine. Međutim, budućnost zemalja Zapadnog Balkana u Evroskoj uniji mnogo više zavisi od prave posvećenosti političara regiona u pogledu ispunjavanja kriterijuma iz Kopenhagena, naročito političkih, koji su preduslov za članstvo.