NASA na mukama zbog asteroida koji bi mogao da "uništi" Zemlju

Upozorenje dolazi od Američkog nacionalnog tima za planetarnu bezbjednost, a odnosi se na asteriod Benu, koji bi 2135. godine mogao da se sudari sa Zemljom.

S obzirom na Benuovu veličinu - 500 metara u širini, neće biti moguće preusmjeriti asteroid koji je dovoljno veliki da uništi cijeli grad, kažu naučnici.

Benu je takođe težak 79 milijardi kilograma, što je 1.664 puta teže od Titanika.

NASA već radi na letjelici HAMMER (Hypervelocity Asteroid Mitigation Mission for Emergency Response vehicle), dizajniranoj tako da putem nuklearnih bombi raznese asteriod.

Ipak, Hamer je visok samo 9 metara i teži samo 8,8 tona, što znači da će, prema procjeni stručnjaka, biti potrebno oko 50 godina za odbijanje asterioda, odnosno da samo jedna letjelica neće biti dovoljna.

Ova opcija inače je manje poželjna od skretanja putanje tijela, s obzirom na to da nije moguće kontrolisati radioaktivu kišu dijelova asterioda koji bi mogli da se sruče na Zemlju.

"Posljedice bi mogle da budu užasne", rekla je Kirsten Hauli, fizičar iz Nacionalne laboratorije Ministarstva energetike SAD u Livermoru i član tima za planetarnu bezbjednost.

"Cilj ove studije je skraćivanje vremenskog odgovora kada primijetimo opasnost, tako da bi trebalo na raspolaganju da imamo više opcija za preusmjeravanje asterioda. Ultimativni cilj je zaštita života na Zemlji", dodala je Hauli.

Some sizes on a chart to put to scale @OSIRISREx & asteroid #Bennu with some earthling references #ToBennuAndBack pic.twitter.com/MqZQcAUzt4

— Massimo (@Rainmaker1973) September 7, 2016

Prema procjeni stručnjaka, šanse da se Benu sudari sa Zemljom 25. septembra 2135. iznose 1:2.700.

Iako se ovaj broj ne čini velikim, posljedice udarca bile bi jednake eksploziji bombe od 1.200 megatona, što je 80.000 puta jače od energije koju je oslobodila atomska bomba bačena na Hirošimu.

Naučnici ističu da se šanse za sudar vremenom mijenjaju, i da se još ne zna da li će se smanjiti ili povećati, s obzirom na to da se neprestano sakupljaju novi podaci o njegovoj orbiti.

Vrijeme koje je potrebno da letjelica stigne do asterioda takođe iznosi skoro sedam i po godina, što ostavlja malo vremena za manevrisanje nuklearnim oružjem, prenosi britanski Metro.

"Ako uradimo ono što ljudi obično rade, i sve ostavimo za posljednji trenutak, biće nemoguće odbiti asteriod, osim ako ne sagradimo čitavu flotu svemirskih brodova, što trenutno jednostavno nije moguće", kaže Hauli.

U okviru misije koja se planira za 2125. godinu, bilo bi potrebno sprovesti do 53 lansiranja Delta IV hevi raketa, koje bi nosile po jedan Hamer ka asteriodu.

"Bile bi nam potrebne stotine tona eksplozivne materije samo da blago preusmjerimo Benu. To znači da bismo morali da izvedemo desetine uspješnih lansiranja", rekla je Megan Bruk Sijal, fizičar iz Nacionalne laboratorije Ministarstva energetike SAD u Livermoru i koautor studije.

Nasina letjelica Oziris-Reks trenutno putuje ka Benuu kako bi sakupila uzorak asterioda i donijela ga na Zemlju.