latinica  ћирилица
16/12/2017 |  19:16 ⇒ 17/12/2017 | 07:53 | Autor: RTRS

Šta za srpsku kulturu znači upis na UNESKO-vu listu nematerijalnog nasljeđa? (VIDEO)

Upis srpske tradicionalne igre kolo na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva - predstavlja ogroman uspjeh za srpsku kulturu.
UNESKO - Foto: TANЈUG
UNESKOFoto: TANЈUG

To će, u velikoj mjeri, doprinijeti da ovaj segment kulturnog nasljeđa postane prepoznatljiviji u svijetu, kažu nadležni, i najavljuju nove prijedloge za upis na Uneskovu listu.

Nakon porodične slave, koja je na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva uvrštena 2014. godine, sada je na toj listi i kolo. Kolo je vitalan oblik tradicionalne kulture i veoma rasprostranjena igra u aktuelnoj igračkoj praksi Srbije, a upisom na Uneskovu listu prepoznata je i priznata njegova vrijednost.

Srbija se upisom narodne igre kolo jeste obogatila svejtsku kulturnu baštinu, naravno, to nam daje osnov i podstrek za dodatno čuvanje naše etnomuzikološke tradicije, daje nam podstrek za očuvanje i jačanje amaterizma, kaže Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja Srbije.

Kolo, kao najpopularnija igra među Srbima, predstavlja pečat aktuelnih tendencija ka jačanju sopstvenog identiteta. Ima integrativnu društvenu funkciju, njeguje kolektivni identitet na različitim nivoima u zajednici i predstavlja simbol nacionalnog jedinstva i sabornosti.

- Zaštitili smo jednu igru u kolu koja se sredinom 20. vijeka nazivala Narodno kolo, pa i dan-danas se često nazove Narodno kolo, u aktuelnoj praksi u medijima ćemo često sresti i prefiks Srpsko kolo, dakle Užičko kolo – ja bih rekao – to je ono što bi bio sinonim u ovom trenutku za ovaj tip igre - napominje Zdravko Ranisavljević, predsjednik Centra za istraživanje i očuvanje tradicionalnih igara Srbije.

- On ima jednu neverovatnu sabornu funkciju, kohezivnu funkciju jer integriše sve članove društva u jedno neraskidivo zajedništvo, a pri tome zaista funkcioniše kao prepoznatljiv simbol srpskog nacionalnog identiteta - poručuje dr Selena Rakočević, Katedra za etnomuzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

Nadležni najavljuju da će proces predlaganja za upis na Uneskovu listu biti nastavljen jer Srbija ima šta da ponudi kad je riječ o nematerijalnoj baštini – za sljedeću godinu planirana je nominacija pjevanja uz gusle, a nakon toga i frulaške prakse.