latinica  ћирилица
06/06/2017 |  11:42 | Autor: RTRS

Šta je "normalno" znojenje?

Znojenje je prilično neprijatna pojava, ali to je važna tjelesna funkcija. Pretjerano znojenje, kao i potpuni izostanak znojenja su signal da nešto nije u redu sa organizmom, i ako primijetite bilo koji od ovih ekstrema, pravac kod ljekara.
Ilustracija (Foto: Thinkstock) -
Ilustracija (Foto: Thinkstock)

Znojenje je oslobađanje slane tečnosti iz znojnih žlijezda, čija je primarna svrha da isparavanjem rashlađuje tijelo. Znojenje reguliše autonomni, simpatički nervni sistem. Kada nam je toplo, nervni signali se, putem neurotransmitera acetilholina, šalju u znojne žlijezde i počinjemo da se znojimo.

Prosječna osoba ima između dva i četiri miliona znojnih žlijezda, od kojih je najveći broj skoncentrisan na dlanovima i tabanima.

- Od rođenja do odraslog doba, broj znojnih žlijezda se ne mijenja. Otuda bebe imaju naveći broj znojnih žlijezda po kvadratnom centimetru kože, čak osam do deset puta više nego odrasli - kaže dr Јudžin Bauer, sa Medicinske škole univerziteta Stenford.

Znoj sam po sebi nema nikakav miris. Za neprijatan miris krive su bakterije koje žive na našoj koži, koje u kontaktu sa znojem počinju da se osjećaju. Znoj je, takođe, i bezbojan. Za žute mrlje koje ste vjerovatno nekad primijetili na bijeloj ljetnjoj odeći krive su apokrine znojne žlijezde.

- Žute mrlje koje ponekad primijetite na odjeći, ispod pazuha, nastaju zbog rada apokrinih žlijezda, čiji sekret sadrži proteine i masne kiseline, pa ponekad ta sekrecija može biti mliječnobijela i nešto gušća - objašnjava dr Niket Sonpai.

Sekrecija apokrinih žlijezda takođe privlači bakterije koje žive na površini naše kože i to, naravno, za posljedicu ima neprijatan miris.

Šta je "normalno" znojenje?

Neki ljudi se znoje vrlo malo, neki se "tope" čim temperatura malo poraste.

- Normalno je u kontekstu znojenja vrlo širok pojam - objašnjava dr Robert Salis.

- Ima ljudi koji će tokom sat vremena vrlo intezivne fizičke aktivnosti izlučiti svega pola litre znoja, dok će neko drugi pod istim uslovima izlučiti tri ili četiri litra za to vrijeme, ali i jedno i drugo se smatra - normalnim - on.

Veličina, forma, građa i pol donekle određuju koliko, kako i na kojim mjestima ćemo se znojiti. Ljudi koji nisu u formi, recimo, najčešće se znoje u centralnim zonama - između grudi i na središnjem dijelu leđa. Osobe koje su fizički spremnije, koje redovno vježbaju, najčešće se znoje ravnomjernije, svuda po tijelu.

Tipično, žene se znoje nešto manje nego muškarci.

- Ranije se mislilo da je veći rizik da žene dožive toplotni udar, i da stoga nije naročito mudro da, recimo, trče maratone - objašnjava dr Salis.

- Istina je da žene imaju manje znojnih žlijezda nego muškarci, ali imaju i manje mišićne mase, tako da proizvode manje toplote, i posljedično - manju potrebu za znojenjem - dodaje on.

Znojenje i unos tečnosti

Da bi se sprečila dehidratacija, maratonci, trijatlonci i drugi sportisti uvijek su upoznati sa svojom stopom znojenja, dakle, količinom znoja koju izluče tokom određene aktivnosti, da bi znali koliko vode moraju da popiju.

Evo kako se to računa: izmjerite se nagi, zatim slijedi sat vremena vrlo intenzivne fizičke aktivnosti - trčanja na primjer - idealno pod uslovima pod kojima će se sportista takmičiti (uz odgovarajuću vlažnost, nagib terena), a onda slijedi ponovno mjerenje.

Ta razlika u težini koja se dobije je stopa znojenja. Manjak od 0,45 kilograma odgovara gubitku 0,47 litara znoja.

- Ova stopa može da varira u zavisnosti od različitih faktora, intenziteta aktivnosti, vlažnosti vazduha, nivoa šećera u krvi... - kaže dr Salis.

- Ali, jednom kad je utvrđena, ona služi da se procijeni koju količinu tečnosti sportista treba da popije tokom trajanja planirane fizičke aktivnosti - dodaje doktor.

Problemi

Ako se osoba ne znoji uprkos tome što je napolju jako toplo, to može da bude signal određenih medicinskih problema.

- Kad čujem da se neko "nikad ne znoji" padne mi na pamet nekoliko mogućnosti" - kaže dr Neha Patak za Lajv sajans.

- Ono što me najviše zabrine, u zavisnosti od ostatka priče, je mogućnost toplotnog udara - dodaje.

Toplotni udar nastupa nakon produžene izloženosti visokim temeraturama, objašnjava dr Patak.

Ako su mlađi ljudi u pitanju, generalno se često javlja ako osoba dugo vježba ili boravi napolju po jako toplom danu, bez unošenja tečnosti. Kod starijih, može se desiti i bez naročitih fizičkih napora, zbog postojanja određenih medicinskih stanja, uzimanja lijekova koji osobu čine podložnijom toplotnom udaru.

Toplota i vlaga u vazduhu čine rashlađivanje tijela znojenjem znatno manje efikasnim. Što je duže neko izložen takvim uslovima, dehidratacija raste i to ponekad može dovesti do skoka tjelesne temperature i na 40 stepeni. Takvo stanje praćeno je nesvjesticom, vrtoglavicom, mučninom i zbunjenošću.

Postoje i drugi razlozi koji mogu da utiču na smanjeno znojenje. Na primjer, oštećenja nerava, stanja koja mogu da dovedu do toga su recimo dijabetes, alkoholizam, Parkinsonova bolest ili direktna oštećenja kože nakon velikih povreda, objašnjava dr Bauer.

Ponekad, oboljenja kože kao što je psorijaza recimo, mogu dovesti do poremećaja u radu znojnih žlijezda.

A ako osobi nije vruće, ali se ipak jako znoji, moguće je da je u pitanju problem sa simpatičkim nervnim sistemom.

- Pojačano znojenje ponekad se javlja i zbog određenih stimulusa kao što je recimo konzumiranje jako začinjene hrane ili pojačana nervoza, ali ponekad nema nikakvog naročitog razloga koji do toga dovodi - kaže dr Bauer.

Hiperhidroza je stanje kod kojeg se tijelo znoji više nego što je potrebno da bi se održala zdrava temperatura, zbog hiperaktivnosti znojnih žlijezda. Može biti lokalizovana u području ispod pazuha, u zoni dlanova, stopala ili lica.

Izvor: Mondo