Banjaluka: U prvoj polovini januara 29 infarkta
Zamjenik načelnika Klinike za kardiologiju UKC-a RS dr Dijana Trninić kaže da je primijećen porast broja infarkta u januaru i decembru u odnosu na prethodne mjesece.
- U novembru 2016. godine bila su 32 infarkta, u decembru 39, a u ovom mjesecu, zaključno sa 16. januarom, taj broj iznosi 29 - ističe Trninićeva.
Bolesti srca ne biraju ni vrijeme ni mjesto, ali ni godine.
- Najmlađi pacijent s infarktom koji se u posljednjih mjesec javio kod nas je 1977. godište, a u posljednjih godinu infarkt miokarda imao je i jedan pacijent rođen 1986. godine - kazala je Trninićeva.
Šef Odjeljenja interventne kardiologije Klinike za kardiologiju UKC-a RS dr Saša Lončar kaže da je u 2016. godini u Sali za interventnu kardiologiju bilo ukupno 2.697 procedura.
- Od tog broja ukupno je urađeno 470 perkutanih koronarnih intervencija od čega su 404 intervencije podrazumijevale zbrinjavanje akutnog infarkta miokarda. Od ukupnog broja akutnih infarkta miokarda, 331 je zbrinut van radnog vremena - istakao je Lončar.
U prazničnom periodu primijećen je blagi porast broja pacijenata sa srčanim tegobama zbog naglog zahlađenja, obilnije hrane i smanjene fizičke aktivnosti.
Da su u porastu tegobe srčanih bolesnika potvrđuje i direktor bolnice u Istočnom Sarajevu dr Goran Todorović.
- Nema dana da nemamo transport do UKC-a RS, jer naše pacijente, kada im je potrebna hitna intervencija, kao što je postavljanje stenta ili koronarografija, šaljemo u Banjaluku - kaže Todorović.
Dodaje da su kardiolozi nedavno na ljekarskom sastanku u ovoj bolnici ukazali na to da sve mlađi ljudi pate od bolesti srca.
- Nekada je infarkt pogađao uglavnom starije ljude, a sada se sve više dešava i onima od 30 ili 40 godina - naglašava Todorović.
Mnogi domaći, ali i svjetski kardiolozi upozoravaju na to da su hladnoće opasne za srčane bolesnike, te da bi ovih dana oni trebalo da izbjegavaju izlazak na otvoreno, jer niske temperature nepovoljno utiču na krvne žile.
- U slučaju da osoba pati od angine pektoris ili ateroskleroze i već ima sužene krvne žile, na hladnoći će se žile dodatno suziti i doći će do zastoja cirkulacije. Stoga srčani bolesnici uopšte ne bi smjeli da izlaze na otvoreno kada je hladno. U slučaju da ipak izađu, čim osjete smetnje u grudima ili slabost, treba da se vrate u zatvoren i topao prostor - savjetuju kardiolozi.
Masovni ubica
Najčešći uzroci smrtnih slučajeva u RS su bolesti cirkulatornog sistema, odnosno oboljenja srca, krvnih sudova i poremećaj cirkulacije limfe. Kako pokazuju statistike, upravo bolesti cirkulatornog sistema su najmasovnije "ubice" u posljednjoj deceniji. Na drugom mjestu su bolesti neoplazme, odnosno, tumori.
Izvor: Glas Srpske