Žene lideri - pitanje kvota ili stvar izbora?
Učesnici panela "Zašto nema više žena na rukovodećim pozicijama" danas su u većini ocijenili da je to prvo stvar ličnog izboram te potom društvene klime, ali da na tim pozicijama treba da budu najbolji bez obzira na pol.
Sistem kvota ne znači mnogo, a istovremeno visoko obrazovane žene percipira kao manje vrijednu kategoriju, rečeno je na panelu koji je održan u okviru konferencije iz oblasti HR-a "ARTof.HR2" , u organizaciji poslovne škole "COTRUGLI Business School".
Direktorka Tanjuga Branka Đukić smatra da mali broj žena na upravljačkim pozicijama nije prije svega rezultat činjenice da društo protežira muškarce, već činjenice da oni protežiraju sami sebe, odnosno da je njihova potreba za liderstvom veća.
Ona je rekla da je načelno protiv kvota i da lideri treba da budu najbolji, bilo da su muškog i ženskog pola.
"Јa, recimo, ne bih voljela da se na bilo kojoj odgovornoj poziciji nađem kao rezultat nastojanja da se obezbijedi kvota", rekla je Đukić.
Ona je navela da samo definisanje bilo kog problema sa prefiksom žena - žena u politici, žene lideri, žene preduzetnici, na izvestan način legitimiše poziciju žene kao pripadnicu jedne obespravljene, marginalne društvene grupe.
Đukić je istakla da društveni problem jeste kad sagledavamo brojke o maloj zastupljenosti žena, ali da je na ličnom, pojedinačnom nivou to prvo izbor žene.
Direktorka Tanjuga ističe da posao traži cijelog čovjeka, a liderska pozicija, "naročito na urušenim mjestima, organizacijama, sistemima koje dižete, kakvih je dosta u društvima u tranziciji", traži više od cijelog čovjeka.
"Ako smatrate da je normalno da vaš muškarac ima moć, novac, da materijalno obezbijeđuje porodicu, da nosi kofere...to jeste legitimno, ali vas stavlja u poziciju slabijeg pola. I nikada nećete biti lider. To je pitanje našeg izbora, a ne obespravljenosti", rekla ja Đukić. "Možda je tu odgovor na pitanje zašto na liderskim pozicijama nema toliko žena", primijetila je ona.
Sa njom se saglasila direktorka ljudskih resursa kompanije NIS Nataša Stamenković, koja je takođe rekla da je protiv sistema kvota.
Ona je objasnila da prisustvo žena u bordovima kompanija ne znači samo po sebi ništa i nije garancija da će im biti dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka i biti poštovane jednako.
"Zato sam protiv brojki i kvota, čak je i malo uvredljivo za žene da budu brojke bez pravog značenja", rekla je Stamenković i dodala da je važno da svi krenu sa istih polaznih pozicija i pod jednakim uslovima.
"Svako treba da bude ono što hoće i sve je stvar izbora", navela je ona.
Potpredsjednica ljudskih resursa kompanije Mol Zdravka Demeter Bubalo upravo je govorila o brojkama i navela da je sektor energetike, teške industrije, pretežno muški zbog teških uslova rada.
Ona je precizirala da svega jedan odsto žena prisutno u rukovodećim strukturama u tom sektoru.
Bubalo smatra da je potrebno da se još od osnovnog, a zatim i srednjeg obrazovanja, djevojke usmjeravaju na oblasti matematike, inženjerstva i svim drugim kojima se sada pretežno bave muškarci.
Generalni direktor Podravke Zvonimir Mršić je istakao da je generalno protiv sistema kvota, ali "da od nečega mora da se pođe".
Mršić je rekao da prisustvo žena u donošenju odluka doprinosi da se one donose jasnije, lakše i bolje, na šta mu je replicirala Stamenković opaskom zašto onda bordove u potpunosti ne čine žene.
Izvor: Tanjug