latinica  ћирилица
23/09/2016 |  21:41 | Autor: vecernjenovosti

Ishranom protiv dehidratacije

Spriječite ozbiljnije posljedice usljed pojačanog znojenja. Nedostatak elektrolita narušava metabolizam i uzrokuje pojavu slabosti i grčenje mišića.
Voće (foto: wikimedia.org) -
Voće (foto: wikimedia.org)

Pojačano znojenje može da dovede do dehidratacije jer se sa znojem iz tijela izlučuju i elektroliti koji su važni za rad metabolizma. Njihova osnovna uloga je da održavaju optimalnu količinu vode u tjelesnim tečnostima, a nadoknađuju se, prije svega, pravilnom ishranom.

- Postoji sedam glavnih elektrolita ili minerala, to su - natrijum, kalijum, hloridi, kalcijum, magnezijum, fosfor i bikarbonat - kaže za "Dr u kući" mr ph Јasmina Timić sa Farmaceutskog fakulteta - Katedra za bromatologiju. Njihov višak ili manjak direktno utiče na funkcionisanje tijela, jer uzrokuje pojavu slabosti ili grčenje mišića i srca. Osim toga veoma su značajni za održavanje kiselo-bazne ravnoteže organizma i kofaktori su u mnogobrojnim enzimskim reakcijama.

Natrijum najvećim dijelom dobijamo konzumiranjem kuhinjske soli. Njegova minimalna količina da tijelo dobro funkcioniše je 500 mg dnevno. Važan je za kontrolu ukupne količine vode u organizmu, reguliše volumen krvi i mišićnu i nervnu funkciju. Iz kuhinjske soli najvećim dijelom tijelo dobija i odgovarajuće količine hlorida.

Meso, mlijeko, voće i povrće su glavni izvori kalijuma. Ipak, istraživanja pokazuju da odrasli nemaju dovoljne količine ovog esencijalnog minerala.

- Često zanemarujemo hranu koja sadrži kalijum, a pretjeramo sa onom hranom punom natrijuma - napominje Јasmina Timić. Ta neuravnoteženost može da dovede do pojave hipertenzije, bolesti srca pa čak moždanog udara. Uz to, nedostatak kalijuma uzrokuje dehidrataciju, dijareju i povraćanje. Ipak, ne bi trebalo ni pretjerivati, jer višak je otrovan i izaziva nepravilan rad srca, njegov zastoj, kao i paralizu pluća.

Uz natrijum i kalijum visoko značajno mjesto među elektrolitima ima i magnezijum. On je odgovoran za preko tri stotine biohemijskih reakcija u tijelu!

- Osim što je veoma bitan za sintezu DNK i RNK, magnezijum pomaže da se održi normalna funkcija mišića i nerava, poboljša imunološki sistem, održava stabilan otkucaj srca, nivo glukoze u krvi, i utiče na pravilno formiranje kostiju i zuba - objašnjava naša sagovornica, i dodaje da od deficita ovog nutrijenta uglavnom pate oni koji često posežu za čašicom alkohola.

Orasi, začini, lisnato zeleno povrće, lubenica, pasulj, kukuruz, integralne žitarice, integralni pirinač, suvo voće, riba (losos), kafa i čaj su generalno dobri izvori magnezijuma.

Zdravih kostiju i zuba nema bez kalcijuma, a ovaj mineral važan je i za prenos nervnih impulsa, zgrušavanje krvi i mišićnu kontrakciju. Preporučljivo je dnevno unijeti od 1.000 do 1.500 mg kalcijuma da bi se održao odgovarajući nivo u krvotoku i izbjegle slabosti u kostima. Premalo kalcijuma ne izaziva odmah simptome, ali vremenom utiče na mozak, dovodi do delirijuma, gubitka pamćenja i depresije. Svi mliječni proizvodi bogati su kalcijumom, a njegov dobar izvor su i brokoli, badem, kelj, sardina...

Što se fosfora tiče, većina ljudi unosi dovoljne količine ishranom, jer se nalazi u sastavu mnogih svakodnevnih namirnica. Za razliku od drugih minerala njegove povećane vrijednosti su dosta česte, a one uzrokuju pojavu bolesti bubrega i srca.

Bikarbonati su najznačajniji u održavanju PH balansa organizma, a samim tim utiču i na pravilno funkcionisanje tijela uopšte.