latinica  ћирилица
11/09/2016 |  16:04 ⇒ 16:17 | Autor: vecernjenovosti

Krvni pritisak "šeta" zbog vremena

Nagle temperaturne promjene smetaju i zdravima, a pogotovo hronično oboljelima. Simptomi hipotenzije su: slabost, malaksalost, preznojavanje, gušenje, nesvjestice, a hipertenzije: glavobolja, bol iza grudne kosti, mučnina i povraćanje.
Tlakomjer - Foto: ilustracija
TlakomjerFoto: ilustracija

Na pragu smjene godišnjih doba, kada je vrijeme obično nestabilno, veću pažnju na oscilacije krvnog pritiska, koje mogu biti izazvane i čestom promjenom temperature i atmosferskog pritiska, naročito bi trebalo da obrate pacijenti sa kardiovaskularnim problemima, upozoravaju ljekari, ali ni zdrave osobe ne bi trebalo da ignorišu "šetanje" pritiska.

Oscilacija pritiska tokom dana nisu neuobičajena pojava, a razlog za njegov nagli skok ili pad mogu da budu mnogobrojni. Stres, fizički napor, strah, uzbuđenje pa i nagla promjena vremena samo su neki od uzroka koji dovode do promjene arterijskog pritiska. Zdrave osobe nemaju razloga za veliku zabrinutost, međutim srčani bolesnici moraju da povedu računa i redovno uzimaju terapiju, naročito tokom čestih temperaturnih promjena.

Doktorka Milijana Balević kardiolog, iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje", objašnjava da su simptomi koji pokazuju da je došlo do pada krvnog pritiska najčešće slabost, malaksalost, preznojavanje, gušenje, nesvestice. Glavobolja, bol iza grudne kosti, mučnina i povraćanje, znak su da je došlo do njegovog porasta.

- Do naglih oscilacija arterijskog pritiska dolazi zbog loših adaptacionih mehanizama kod hroničnih bolesnika - kaže dr Balević. - Nagla promjena temperature vazduha dovodi do širenja krvnih sudova i smanjene koncentracije kiseonika. Posljedica ovoga su česte varijacije krvnog pritiska, koje mogu da dovedu do infarkta srca i moždanog udara.

Nagli skok pritiska uzrokovan stresom možete da snizite jednostavnimm masiranjem linije koja prolazi iza ušne resice do sredine ključne kosti. Vrhovima prstiju, laganim pokretima desetak puta, prelazite preko ovog dela odozgo na dole, a onda to ponovite na drugoj strani tela.
Dokle god pritisak oscilira od 15 do 20 milimetara živinog stuba nema razloga za zabrinutost. Međutim ukoliko on prelazi 139/89mmXg, to znači da je van granica normale. Ako krvni pritisak često "preskače" ove vrijednosti neophodno je obratiti se ljekaru, jer ovu ukazuje na hipertenziju koja zahtjeva terapiju lijekovima.

- Osim ljekovima, arterijski pritisak je moguće stabilizovati promjenom načina života, a to prvenstveno znači odvikavanje od štetnih navika, kao što su pušenje i konzmuiranje alkohola - savjetuje dr Balević. - Redovna fizička aktivnost, dovoljan unos tečnosti, mediteranski način ishrane, i vođenje računa da tjelesna težina bude u granicama normale, takođe mogu da stabilizuju krvni pritisak.

Oscilacije pritiska naročito su opasne po osobe koje su već imale moždani ili srčani udar. Nagli porast gornjeg pritiska povećava rizik od ponovnog infarkta, dok skok donjeg može da izazove šlog. Osobe koje imaju hipertenziju takođe, moraju da povedu računa. Ukoliko se često dešava da im se pritisak previše snizi i padne ispod normale to je znak da potraže ljekarsku pomoć, jer je u tom slučaju neophodno da se promijeni terapija.