latinica  ћирилица
10/08/2016 |  10:48 | Autor: RTRS

Na Veneri nekada bujao život?

Venera danas ne izgleda planeta na kojoj bi ljudi mogli da žive, ali nekada davno situacija je bila veoma drugačija.
Zemlja i Venera (Foto: static.ddmcdn.com) -
Zemlja i Venera (Foto: static.ddmcdn.com)

Sa oblacima kiseline, vrelom površinom i atmosferskim pritiskom koji bi čovjeku mogao da smrska kosti, Venera je jedno od negostoljubivijih mjesta u Sunčevom sistemu.

Međutim, u vrijeme kada su se na Zemlji javljali prvi oblici života i na Veneri su izgleda vladali slični uslovi.

“Obje planete su vjerovatno imale tople okeane tečne vode koji su imali kontakt sa stenama i u kojima su organski molekuli prolazili kroz hemijsku evoluciju. Koliko mi danas znamo, to su uslovi za nastanak života“, rekao je Dejvid Grinspun sa Instituta za planetarnu nauku u Tusonu.

Naučnici su godinama unazad govorili o tome da Venera nije oduvek bila najtoplija planeta u Sunčevom sistemu.

Prije šest godina, naučnici su ukazali na činjenicu da Zemlja i Venera imaju dosta sličnosti u pogledu veličine, gustine i sastava. Te sličnosti i njihova blizina ukazuje na to da su vjerovatno formirane od istog materijala.

“Venera takođe ima neuobičajeno veliku količinu deuterijuma (teškog vodinika) u odnosu na običan vodonik što je znak da je na njoj nekada postojala značajna količina vode, koja je nestala tokom vremena“, kaže Grinspun.

Novi klimatski modeli pokazuju da je Venera prije oko tri milijarde godina imala blage temperature i tečne okeane kao na Zemlji.

Tim koji je predvodio Majkl Vej iz NASA-inog Godard Instituta napravio je simulacije četiri verzije rane Venere, koje se razlikuju po nekim karakteristikama kao što je dužina dana i količina energije koju dobija od Sunca.

Kako su ta četiri modela evoluirala tokom milijardi godina, jedan od njih, za koji naučnici kažu da pokazuje najrealniju opciju, u periodu od prije tri milijarde godina do prije oko 715 miliona godina imao bi ne samo umjerene temperature, već i atmosferu sa dosta oblaka koji bi štitili površinu od radijacije.

Međutim, da bi postojali svi ti uslovi za nastanak i razvoj živih bića, Venera bi morala da ima malu brzinu rotacije kao danas.

Kako je dokazano da se Zemljina rotacija postepeno ali konstantno usporava, tako neki naučnici vjeruju da je i Venera ranije imala bržu rotaciju.

Ukoliko je to tačno, temperature su bile više i uslova za život nije bilo, ali ukoliko je Venera imala sporu rotaciju i ranije, moguće je da je postojao život na njoj.

Za sada, međutim, naučnici ne mogu da utvrde da li se mijenjala brzina Venerine rotacije.

Јedini način je da na nju pošalju letjelice, što naučnici uveliko planiraju.