latinica  ћирилица
26/06/2016 |  09:52 | Autor: Agencije

Profit na strahu od masnoća

Među naučnicima je sve više onih koji smatraju da nivo holesterola u krvi uopšte ne uzrokuje srčana oboljenja, i da je čitava pretpostavka o holesterolu zapravo dobro osmišljena prevara.
Hamburger (Foto: Thinkstock) -
Hamburger (Foto: Thinkstock)

Među naučnicima je sve više onih koji smatraju da nivo holesterola u krvi uopšte ne uzrokuje srčana oboljenja, i da je čitava pretpostavka o holesterolu zapravo dobro osmišljena prevara kojom se stanovništvo navodi da, u strahu od bolesti, troši velike sume novca na razne preparate protiv masnoća u krvi.

Farmaceutska industrija, naime, već dugo "servira" priču da unošenje masne hrane bogate lipoproteinima male gustine (lošim holesterolom) dovodi do srčanih oboljenja, i da efekte takve hrane treba poništiti različitim pilulama protiv masnoća. Naučnici, međutim, već dugo znaju da količina lošeg holesterola u krvi ne zavisi od toga koliko ste ovog lipoproteina unijeli u organizam putem hrane.

To je zbog toga što se hrana tokom varenja razlaže, a te materije poslije mogu, ali ne moraju, da budu iskorišćene za stvaranje holesterola. Nedavna istraživanja pokazala su, međutim, da i ljudi koji imaju dovoljno HDL-a mogu da dobiju srčana oboljenja zbog toga što u toj jednačini učestvuje veliki broj činilaca - između ostalog i količina fizičkih vježbi koja utiče na način na koji HDL djeluje u organizmu.

To donekle pobija tezu da "loš" holesterol izaziva bolesti srca, a "dobar" holesterol štiti srce od raznih oboljenja. Naziv "dobar holesterol" tiče se lipoproteina velike gustine (na rezultatima ispitivanja krvi koje dobijete iz laboratorije biće obilježen engleskom skraćenicom HDL), a "loš hosterol" lipoproteinima male gustine (obilježava se engleskom skraćenicom LDL).