Zašto sijevaju munje tokom vulkanske erupcije? (VIDEO)
Pakao na zemlji najbolje opisuje jednu od najspektakularnijih pridodnih pojava, vulkansku erupciju tokom koje divljaju hiljade munja iz oblaka ispod koga vri geološki vještičji kotao. Tamne prijeteće oblake iz kojih sijevaju munje opisali su još 76. godine Nove ere svjedoci erupcije Vezuva koji je upravo uništavao Pompeje i Herkulanej. Samo, odakle munje usred vulkanske erupcije?
Na to je pitanje čvrsto naumila dati odgovor grupa naučnika oko Harolda Edensa s Tehničkog univerziteta u Nju Meksiku. Naučnici iz Njemačke, SAD, Kanade i Јapana okomili su se na japanski vulkan Sakuradžima, dijelom zbog toga što tamošnji vulkan eruptira vrlo često, a delom zbog toga što kad već eruptira, iz oblaka sijevaju munje. One munje koje posmatrači uoče, samo su manji dio spektakla jer ih je mnogo više zaklonjeno oblakom gasova i prašine.
Snimali su električna polja, zvukove iznad i ispod čovjekovog čujnog raspona, infracrveno zračenje, trešnju tla, te samu erupciju čije su potom video zapise puštali jako usporeno, kako bi komadić po komadić analizirali šta se tačno događalo. Uočili su da se munje pojavljuju već na samom početku erupcije, a izmjerili su i brzinu čestica prašine kojom jure uvis – 100 metara u sekundi.
Takve brzine znače i snažno trenje između čestice i vazduha, zbog čega se čestice prašine snažno naelektrizišu. Naravno da teže čestice lete kraće i zadržavaju se na nižim visinama od onih lakših. I tu su naučnici došli do odgovora. Lakše čestice imaju snažniji pozitivni naboj, što znači da na taj način dolazi do razlike potencijala. A tamo gdje postoji razlika potencijala i nekakav kontakt, izbija i iskra.
I to kakva. Munje koje se u divljem plesu pletu oko podivljalih vulkana, nastaju pražnjenjima potencijala od miliona volti, tako da čak i udaljeniji posmatrači mogu primjetiti da im se lagano diže kosa na glavi od naelektrisanog vazduha. Ili mogu čuti pucketanje. Apsolutno sve kao i pri najsnažnijim olujama.