Promjenljivo vrijeme opasno za pluća
Naizmjenične promjene toplog i hladnog vremena pogoduje širenju virusa, a ovo proljeće je baš takvo, pa ne čudi što je veliki broj ljudi prehlađen ili ima neki oblik gripa. Kod većine je u pitanju samo nazeb, koji prođe nakon nekoliko dana. Međutim, mnoge je virus "smjestio" u krevet i bez lijekova ne mogu da se izbore sa njim. Najčešća dijagnoza ovih dana, koju dobiju od ljekara kada mu se obrate zbog simptoma poput kašlja, temperature i stezanja u grudima je - bronhitis, a u težim slučajevima upala pluća.
"Kašalj, temperatura je normalna ili povišena. Pacijenti se osjećaju loše, često imaju bol i stezanje u grudima, što je povezano sa disanjem i kašljanjem, pa se razlikuje od stezanja u grudima kod srčanih bolesnika. Važno je praviti tu razliku, da se ne bi stvarala panika zbog sumnje na probleme sa srcem", ističe pulmolog dr Vladimir Žugić, načelnik Službe za funkcionalnu dijagnostiku pluća Klinike za pulmologiju KCS.
Kako spriječiti da prehlada ne pređe u bronhitis?
- Kod svake prehlade je u startu neki blaži oblik upale traheje, odnosno dušnika. Ali takva bolest, u principu, ne zahtjeva posebno liječenje. Čajevi, vitamini, mirovanje su osnovna terapija, jer prehlada prođe sama. Ukoliko se javi visoka temperatura, iznad 38 stepeni, pa traje dva, tri dana, trebalo bi se obratiti ljekaru. Pogotovo kada je i disanje otežano, a opšte stanje organizma pogoršano hroničnom malaksalošću.
Kako se liječi akutni bronhitis?
- Kao i prehlada, unosi se mnogo tečnosti, pacijent se odmara, leži u krevetu, izima mnogo vitamina. To je osnovna terapija kod akutnog bronhitisa, a antibiotike nipošto ne treba uzimati, jer je ovde riječ o virusnoj a ne o bakterijskoj infekciji. Uzimanje antibiotika je kontraindikovano, jer stvara rezistentnost, pa njihova kasnija u terapiji na bakterije može biti neuspješna. U svakom slučaju, akutni bronhitis ne ostavlja nikakve posljedice ako nema komplikacije. Ljude često zavara iskašljavanje zamućenog žućkastog ili čak zelenkastog sekreta i pomisle da se radi o bakterijskoj infekciji. Međutim, to je uobičajena pojava i kod virusne infekcije, pa pojava takvog sekreta nije kriterijum za primjenu antibiotika.
Koje su moguće komplikacije?
- Najčešća komplikacija je pneumonija, odnosno zapaljenje pluća. Za razliku od bronhitisa i prehlade, pneumonija se obavezno liječi antibioticima, jer se radi o bakterijskoj infekciji. Koliko će liječenje da traje zavisi od oblika pneumonije, odnosno od vrste bakterije koja je do zapaljenja pluća dovela. Kod zdravih ljudi, bez težih hroničnih bolesti, liječenje je u kućnim uslovima antiobioticima u tabletama, pet do sedam dana. Kod bolesnika koji imaju druge faktore rizika, koji žive u domu za stare ili su bolest dobili u nekoj od zdravstvenih ustanova, liječenje traje duže, često je neophodna i hospitalizacija. Liječenje se, zavisno od uzročnika, obavlja energičnom antibiotskom terapijom, koja sadrži dva ili više antibiotika. Važno je da se zna da ni pneumonija ne ostavlja nikakve poslljdice, osim ako nisu prisutna pridružena oboljenja ili se dogodi u starosti.
Kakav je hronični bronhitis?
- Akutni bronhitis nema veze sa hroničnim, koji nastaje kao posljedica hroničnog nadraživanja disajnih puteva. Manifestuje se stalnim kašljanjem i iskašljavanjem najmanje tri mjeseca u godini. Ovaj oblik bronhitisa javlja se kod pušača, zbog aerozagađenja, odnosno četica dizela, prašine, štetnih gasova, smoga. Ali, prije svega zbog višegodišnjeg pušenja. Kod velikog broja pacijenata sa hroničnim bronhitisom razvija se hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP). Te osobe su pušači sa višegodišnjim stažom ili su stalno izloženi uticaju aerozagađenja. Osim stalnog kašlja i iskašljavanja, dolazi i do otežanog disanja. U početku prilikom naporu, a kasnije i u mirnom stanju. Sljedeća faza je otežano disanje sa osjećajem gušenja i sviranjem u grudima. Hronična upala disajnih puteva dovodi do manje ili više trajnog suženja disajnih puteva, koji se nikada ne vraćaju potpuno u prvobitno stanje, ni uz pomoć lijekova. Bolest ima nekoliko stadijuma, najblaži oblik ne stvara smetnje u obavljanju svakodnevnih poslova, ali se teško podnosi svaki fizički napor. Najteži bolesnici su praktično invalidi, nesposobni za najmanji napor, kao što je jutarnja higijena ili obuvanje cipela. Oni su vezani za doživotno primanje kiseonika u kućnim uslovima. Hronična opstruktivna bolest pluća je jedina plućna bolest, koja ima sve više obolelih u svijetu zbog zagađenja. Države možda mogu da brinu o čišćenju vazduha, ali ne i da zabrane pušenje pojedincima.
DЈECA SU NAЈVIŠE UGROŽENA
Prehlada izazvana virusima je naročito opasna za najmlađe, jer često preraste u ozbiljan opstruktivni bronhitis ili zapaljenje pluća, upozoravaju iz profesionalnog Udruženja pedijatara u Minhenu. Kod bolesne djece disanje je veoma otežano i najčešće završavaju u bolnici. Čak i mališani čije stanje nije ocijenjeno kao kritično, moraju da se inhaliraju da bi se otvorili disajni putevi i smanjilo oticanje tkiva.
Kod beba je u tom slučaju disanje izuzetno naporno, pa prestaju da sisaju, a tijelo zbog temperature gubi tečnost, o čemu roditelji posebno moraju da vode računa. U manje ozbiljnim situacijama su dovoljne kapi za nos i uspravljanje djeteta u krevetiću pomoću jastuka. Soba u kojoj se nalazi beba trebalo bi da bude dobro provjetrena, ne previše zagrejana.
Ako djete uporno kašlje, neophodno je da se zove ljekar. Lijekove za smanjivanje sekreta i kapi za nos ne treba davati bez konsultacije sa ljekarom. Inače, doktori su uglavnom skeptični prema lijekovima koji otpuštaju sekret, jer u kombinaciji sa medikamentima za suzbijanje kašlja mogu da dovedu do opasnog nagomilavanja sekreta. Njemački pedijatri savjetuju oprez i sa kapima za nos, koje mogu da ometaju cirkulaciju ili oštete sluzokožu u nozdrvama.
PREPARATI OD ЈAGORČEVINE
Kod hroničnog bronhitisa preporučuju se preparati od jagorčevine, a najdjelotvorniji je sirup koji se dobija iz korijena biljke. Ljekoviti sastojci prvo djeluju na sluzokožu želuca, odakle nadražaj preko gastro - bronhijalnog refleksa djeluje na sluzokožu bronhija. Tada dolazi do hipersekrecije, što omogućava lakše iskašljavanje. Osim toga, povećava se i aktivnost epitela sluzokože grla, koje je takođe nadraženo zbog kašlja.