Danas je Svjetski dan divlje faune i flore
Cilj obilježavanja je podizanje javne svijesti o prijetnjama koje ljudske aktivnosti predstavljaju za opstanak divljih vrsta, a ove godine posebno se stavlja akcenat na krivolov i ilegalnu trgovinu slonovačom.
Neodrživo korišćenje prirodnih resursa, kroz nekontrolisano sakupljanje iz prirode, trgovinu i ilegalne radnje, poput krivolova i krijumčarenja divljih vrsta, predstavljaju najozbiljniju prijetnju po njihov opstanak, odmah poslije gubitka prirodnog staništa. Ljudske aktivnosti stvaraju veliki pritisak na divlje vrste, a sve češće dovode i do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta.
Datum za obilježavanje Svjetskog dana divljih vrsta je simbolično izabran da se podudara sa datumom potpisivanja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore 1973. godine. Ova Konvencija reguliše međunarodni promet i trgovinu preko 35.000 ugroženih vrsta vrsta biljaka i životinja, uključujući njihove dijelove i derivate. Ovaj međunarodni ugovor su ratifikovale 182 države.
Ukupan godišnji obrt novca u svjetskoj trgovini zaštićenim divljim vrstama, njihovim dijelovima i derivatima procjenjuje se na oko 160 milijardi američkih dolara. Po procjenama Međunarodne kriminalističke policijske organizacije - Interpol, godišnja vrijednost ilegalne trgovine primjercima zaštićenim divljih vrsta na globalnom nivou iznosi između 7 i 10 milijardi američkih dolara, što ovaj vid nelegalne aktivnosti svrstava među privih pet na globalnom nivou po profitabilnosti.
Opstanak nekih od najatraktivnijih divljih vrsta direktno ugrožavaju organizovane kriminalne grupe, kroz krivolov i krijumčarenje. Slonovi, nosorozi, tigrovi i druge velike mačke, primati, ptice grabljivice, papagaji, kopnene kornjače, pangolini i tropsko drveće najčešće su na meti krivolovaca i krijumčara.
Broj ilegalno ubijenih afričkih slonova kreće se između 20.000 i 25.000 primjeraka godišnje, što je izuzetno zabrinjavajući podatak obzirom da se ukupna populacija afričkog slona procjenjuje na između 420.000 i 650.000 primeraka.
Glavni razlog za stradanje ove vrste jeste potražnja za njihovim kljovama, odnosno slonovačom, na azijskom crnom tržištu gdje rezbarena slonovača predstavlja statusni simbol.
Visok intenzitet krivolova u posljednjih nekoliko godina doveo je do situacije da broj ubijenih slonova premašuje prirodni prirast ove vrste. Ako se krivolov i krijumčarenje ne suzbiju u najskorijem roku opstanak ove vrste će biti doveden u pitanje u narednih dvadeset godina.