Ovako su futurolozi zamišljali Јugoslaviju 2000. godine

Pitanja su bila brojna, a ljude je najviše zanimalo kakve će biti svjetske prilike, šta se može očekivati od tehnološkog napretka i šta će sve ljudima biti dostpuno.Temu budućnosti 1969. godine pokrenuo je Stane Stančić, urednik nekadašnje Borbe.

Mnogi ugledni stručnjaci i analitičari dali su tada svoje mišljenje o tome kako će Јugoslavija izgledati 2000. godine. Predvidjeli su transplantaciju organa, novi način telekomunikacija, nove medicinske tehnike, ali nisu predvidjeli raspad Јugoslavije.

"Vizija života koji nas čeka nakon tri decenije, a koju će dočekati dvije trećine danas živih Јugoslovena nije zanimljiva samo kao skup atraktivnih pretpostavki, podataka o životnom standardu o kojem danas možemo samo sanjati, već i kao jedna krajnje ozbiljna opomena da je u svakom segmentu života neophodno dugoročno planiranje bez kojeg su mogući mnogi sudbonosni promašaji", navodi se u tekstu.

Američki futurolozi svijet su 2000. godine vidjeli kao svijet podijeljen u šest grupa: vidno postindustrijska (s 60 do 200 dolara po stanovniku), u razvoju (s 200 do 600 dolara), zrela industrijska (s 600 do 1500 dolara), visoko industrijska (s 1.500 do 4.000 dolara), rano postindustrijska (s 4.000 do 16.000 dolara) i šesta grupa, visoko postindustrijska, s preko 16.000 dolara po stanovniku.

Prema proračunu ekonomiste Miloša Sinđića, Јugoslavija je u 2.000 godini trabalo da ostvaruje po 2.520 dolara po stanovniku, odnosno bude u grupi visoko industrijalizovanih zemalja.

"U tom slučaju bismo dostigli nivo standarda koji je imala Švedska 1965. godine, a koja danas spada u jednu od najbogatijih zemalja na svijetu. Јugoslavija će kroz trideset godina imati i deset miliona stanovnika više nego danas - oko 30 miliona", navedeno je u tekstu.

Stručnjaci su 1969. godine tvrdili da će se i ostatak svijeta promeniti.

Predvidjeli su nove telekomunikacije, a za 2000. godinu su najavili i nove vrste materijala otporne na visoke temperature.

"Žene će kupovati haljine za jedan dan, za jedno poslijepodne, konzervativniji muškarci i za deceniju, ako tako budu želeli. Nije isključeno, iako je do kraja ovog vijeka manje vjerovatano, da će biti omogućen i direktan pristup čovjekovoj memoriji, povećanje ljudskih intelektualnih sposobnosti neposrednim povezivanjem ljudskog mozga s računarima, sve to uz vidno podmlađivanje ili produženje ljudskog vijeka do 150 godina", navodi se u tekstu.

Takođe, istaknuto je da će 2000. godine ljudi primjenjivati hemijsku i biološku kontrolu karaktera i intelektualnih procesa, vještačka inteligencija kao i vještačka proizvodnja organa.

U 2000. godini, navodi se u tekstu, ljudi će se rađati pomoću jeftinijih, praktičnijih i sigurnijih novih medicinskih tehnika. Do kraja vijeka, tvrdili su stručnjaci, moći ćemo da biramo i pol svoje djece, a zahvaljujući raznim vrstama genetske kontrole, da utičemo i na osnovnu konstituciju pojedinaca i da, ako to želimo, mijenjamo i pol odrasle osobe.

Zanimljiv je i dio o tome kako ćemo raditi.

"Čovjek budućnosti će raditi u danas nezamislivim uslovima. Biće više svjetla. Kada se ljudi budu umorili, moći će da se zabave i u snu."

Futurolozi su naime mislili da će biti moguće da se san unaprijed programira.

"Automatske robne kuće snabdijevaće nas i sintetičkom hranom, pićima punim proteina, enzima i vitamina", stoji u tekstu.

Među deset, kako to futurolozi nazivaju, dalekih mogućnosti, nalazila se i ona da će ljudski život biti produžen ne samo na 150 godina, već do besmrtnosti!

Između ostalog, predviđali su da će doći do povećanja prinosa kukuruza za pet miliona tona, tako da bi kukuruz postao strateška sirovina Јugoslavije.