latinica  ћирилица
06/02/2016 |  19:26 | Autor: Agencije

Da li je ovo najrealističnija dijeta za mršavljenje do sada?

Mnoge dijete obećavaju da mogu učiniti čuda za vašu liniju i za vrlo kratko vrijeme. Međutim, većina njih je potpuno nezdrava. Sada jedan stručnjak sa Harvarda kaže da ima potpuno bezbijedan metod koji vas može dovesti do savršene linije.
Hrana - Foto: RTRS
HranaFoto: RTRS

Dr Dejvid Ludvig, stručnjak za nutricionizam i gojaznost na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, osmislio je plan ishrane koji je predstavio u svojoj knjizi "Always Hungry?".

Program počinje dvonedjeljnim “zauzdavanjem želje“ za određenim namirnicama, a tokom tog perioda treba da se suzdržite od svih žitarica, prerađenog šećera, skrobastog povrća, alkohola i vještačkih zaslađivača.

Mahunarke, povrće i voće (do tri voćke dnevno) su dozvoljeni. Svaki obrok treba da sadrži porciju proteina (meso, jaja, sir ili jogurt) i masnoće (maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi).

U ovoj fazi oko polovine unijetih kalorija u toku dana treba da čine one iz masti.

Tokom druge i treće faze žitarice se postepeno uvode, ali one neprerađene, poput kinoe i ovsa.

U drugoj fazi je dozvoljeno i skrobasto povrće, poput bundeve, ali ne i krompir. U trećoj fazi je mnogo opuštenije, ali se preporučuje da svako nađe idealnu količinu ugljenih hidrata i šećera koju njihovo tijelo toleriše.

Do kraja programa, oko 40 odsto kalorija treba da potiče od masti, 40 odsto iz ugljenih hidrata i 20 odsto od proteina.

Ludvig tvrdi da je plan sastavio na osnovu obimnog istraživanja, ali i ispitujući ostale studije o tome zašto se gojimo i kako mršavimo.

Njegovo objašnjenje je sljedeće: kada jedemo ugljene hidrate poput hljeba i keksa, nivo insulina u našem tijelu skače. Naše masne ćelije upijaju kalorije i zadržavaju ih, zbog čega ih nema dovoljno u krvi, a naš mozak i dalje misli da tijelo gladuje.

Pošto je jedan od najbržih načina da unesemo kalorije u krv taj da jedemo proste prerađene ugljene hidrate, unijećemo ih i onda ćemo ponovo biti gladni.

To je začarani krug, kaže Ludvig, koji vodi do usporenog metabolizma i gojaznosti.

On kaže da je uloga prve faze dijete da “ponovo trenira naše masne ćelije“ da puštaju kalorije koje skladište, kako bi tijelo moglo da “shvati“ kada je zaista gladno.

Ludvig kaže da se to dešava kada se prosti ugljeni hidrati zamijene mastima.

“Tako se snižava nivo insulina i umiruje hronično zapaljenje, a masne ćelije prestaju da uzimaju toliko kalorija i prepuštaju ih tijelu. Glad prirodno opada, metabolizam se ubrzava i počinjete da gubite kilograme tako što sarađujete s vašim tijelom, umjesto da idete protiv njega“, kaže Ludvig.

On tvrdi da su ispitanici koji su učestvovali u njegovoj studiji zaista manje čeznuli za ugljenim hidratima u trećoj fazi dijete. Takođe, on predlaže redovne šetnje, čiji cilj ne treba da bude “fizička aktivnost“ kao takva, nego uživanje.

Ludvig je i protiv brojanja kalorija i smatra da ljudi treba da jedu kad su gladni.