Mjesec je nastao sudarom Zemlje i planete Teje
Naučnici su već spekulisali o tom događaju koji se vjerovatno odigrao prije 4,5 milijardi godina, ali nova istraživanja Univerziteta u Kaliforniji pružaju drugačiji uvid u ono što se dešavalo.
Geolozi su analizirali sedam komada kamena donijetih sa Mjeseca u misijama Apollo 12, 15 i 17 i šest vulkanskih stijena iz dubina Zemljine kore.
Kako bi rekonstruisali šta se dešavalo tokom udara, naučnici su tražili specifičan hemijski potpis u atomima kiseonika. Pošto Zemlja, Mars i druga nebeska tijela Sunčevog sistema imaju jedinstven odnos izotopa kiseonika O16 i O17, naučnici su tražili sličnosti i razlike u odnosima ovih elemenata u stijenama sa Mjeseca i Zemlje.
Ispostavilo se da je sastav Mjeseca mnogo sličniji Zemljinom, nego što su to pokazivale druge studije.
“Nema nikakve razlike u odnosu izotopa kiseonika na Zemlji i na Mjesecu“, rekao je profesor kosmohemije i geohemije Edvard Јang, vođa studije. “Uzorci se ni po čemu ne razlikuju“.
Јang i njegove kolege koristili su napredne tehnologije kako bi napravili precizna mjerenja. Rezultati su pokazali da je udar između Zemlje i Teje morao biti direktan i vrlo snažan, jer bi u svakom drugom slučaju, Mjesec vjerovatno bio formiran u potpunosti od ostataka te planete, pa bi izotopi sa Zemlje i njenog pratioca bili potpuno različiti.
Međutim, fascinantna je činjenica Teja nije preživjela udar i da su njeni djelovi nastavili da “žive“ u tijelu Zemlje i Mjeseca.
“Njen sadržaj je dobro izmješan sa sastavom Zemlje i Mjeseca“, rekao je Јang, dodajući da je ovaj “planetarni embrion“ jednako raspoređen između Zemlje i Mjeseca.
Da do udara nije došlo, Teja bi sigurno bila ravnopravna planeta, jer je i ona bila u procesu rasta.
Prema Јangovim hipotezama, oko 10 miliona godina nakon “kobnog“ sudara, u Zemlju je udario asteroid koji je donio vodu.
Njihova otkrića objavljena su u posljednjem broju stručnog časopisa "Science", ali su o istim mogućnostima nastanka Mjeseca drugi naučnici polemisali još 2012.