Šta je potrebno za sreću?
Dobri međuljudski odnosi, stabilna finansijska situacija i životni ciljevi su preduslov za zadovoljstvo.
UMЈETNOST sreće, Sedam koraka za sreću, Dozvolite sreći da se dogodi, Јednostavan vodič da budete srećniji - ovo su samo neki od naslova na hiljade knjiga koje pokušavaju da odgovore na jedno pitanje: kako biti srećan?
Inflacija knjiga na ovu temu ne čudi jer biti srećan - imperativ je 21. veka. Kao što je praistorijski čovjek lovio životinje, a renesansni bio u potrazi za znanjem, tako moderan čovek, kao nijedan pre njega u istoriji, juri sreću. A ona mu uporno izmiče.
U potragu za odgovorom na pitanje svih pitanja, sada su se uključili naučnici sa australijskog Dikin Univerziteta. Na osnovu obimne studije sprovedene u periodu od 15 godina na uzorku od 60.000 ljudi, istraživači su došli do zaključka da postoje tri preduslova za sreću: dobri međuljudski odnosi, stabilna finansijska situacija i posjedovanje životnog cilja.
Sagovornica "Života plus", psiholog i životni trener Ljiljana Јagodić djelimično se slaže sa australijskim naučnicima. Dobri međuljudski odnosi, primjećuje, jesu osnov ispunjenosti i daju nam energiju da svakodnevne zadatke obavljamo na najbolji mogući način jer ne gubimo snagu na razmišljanje o problemima koje imamo s drugima. Važno je, ipak, znati da je preduslov za kvalitetne međuljudske odnose - dobra komunikacija.
- To znači da imate razumijevanja za potrebe ljudi sa kojima komunicirate, ali i da znate da objasnite svoje želje. Potrebno je da njegujete empatiju, da razvijate sposobnost da se stavite u tuđe cipele, da aktivno slušate druge. Ako se dobro slažete sa članovima porodice, roditeljima, djecom, partnerom, prijateljima i kolegama na poslu, imate sve preduslove da budete srećni - primjećuje psiholog.
Sa tim se neće složiti svi koji misle da je sreća u novcu. I zaista, autor australijske studije Robert Kamins kaže da je novac važan jer nam omogućava da se oslobodimo stresa. Ali, nije sve u njemu. Od tri nabrojana preduslova, finansijski je najmanje važan, vjeruje naša sagovornica.
- Јedno istraživanje Ujedinjenih nacija pokazalo je da najsrećniji ljudi na svetu žive u Butanu, zemlji u kojoj je bruto nacionalni dohodak među najnižima. Ako pogledate malo oko sebe, videćete i da mnogi imućni ljudi iz vašeg okruženja nisu uvek srećni. I obratno - ističe Јagodićeva.
Ali, treća stavka na listi - posedovanje životnog cilja, neophodna je. Čovek bez cilja je kao brod bez kormilara, upozoravao je škotski filozof Tomas Karlajl. I naša sagovornica se slaže da je za osećaj zadovoljstva i sreće bitno raditi na ostvarenju sna. Postavlja se, ipak, pitanje, može li prosečan građanin Srbije biti srećan jer mu loša ekonomska situacija i besperspektivnost ne ostavljaju mnogo prostora za snove, a jedini cilj često postaje preživljavanje od danas do sutra.
POTCENjUЈEMO ZDRAVLjEIspitanici iz Australije retko su povezivali sreću sa zdravljem čime se potvrdili staru maksimu da o zdravlju mislimo tek kad ga izgubimo. Našu sagovornicu ovaj podatak ne iznenađuje. - Naučili smo da zdravlje uzimamo zdravo za gotovo, kao nešto na čemu ne treba raditi - ističe psiholog. - Kad pitate ljude da li im je zdravlje bitno, svi kažu da jeste. A kad ih pitate šta rade po tom pitanju, tu se pokazuje pravi odnos prema zdravlju. O njemu počinjemo da vodimo računa tek kad se razbolimo. Koliko mladih ljudi poznajete da redovno treniraju, zdravo se hrane i dovoljno spavaju?
- Cilj moramo uskladiti sa okolnostima u kojima živimo, dakle sa uslovima koji važe u Srbiji. Neko ko želi da su mu odnosi sa članovima porodice na prvom mjestu, sigurno neće raditi po 12 sati dnevno. Zato će možda žrtvovati bolje plaćeno radno mjesto za drugo koje mu ostavlja mogućnosti da više vremena provodi sa djecom. Potrebu za sigurnošću, koja leži u osnovi zadovoljavanja finansijske sigurnosti, možemo ostvariti i na druge načine - ističe psiholog.
Ako ni to ne upali, možda će vas utješiti činjenica da sreća raste s godinama. Bar je tako u Australiji. Da ima nešto u tome, vjeruje i naša sagovornica ističući da kako starimo, sigurniji smo u sebe, svjesniji ciljeva, realnosti i naših mogućnosti. Postajemo zahvalniji na onom što imamo, više cijenimo postignuto, dok mladi ljudi često imaju prevelika očekivanja.
- Kad očekivanja zamenimo zahvalnošću, svijet se menja istog trena. S druge strane, premala očekivanja daju i male rezultate. U psihologiji je uvijek umjerenost u svemu preduslov zadovoljstva i sreće. U ovom slučaju, naći pravi balans između očekivanja, mogućnosti i sposobnosti daje najbolje rezultate. A taj balans se stiče iskustvom - kaže psiholog.
Postoji nešto što već danas možete uraditi na putu ka ispunjenijem životu. To svakako nije sedenje i jadikovanje nad sopstvenom "nesrećnom" sudbinom koja nam je dodelila loše karte.
- Sreća je stvar odluke. Energija uvijek ide tamo gdje je fokus. Kad odlučimo da budemo srećni, onda naučimo da postavimo prave ciljeve u životu. Srećni ljudi nemaju sve najbolje na svijetu. Oni od svega naprave najbolje. I ponoviću ono što uvijek kažem mojim klijentima: Svako od nas ima obavezu prema samom sebi da bude srećan, jer samo srećna ja mogu druge ljudi učiniti srećnima - zaključuje psiholog.
Izvor: zenskikutak.rs/press