Obilježen Svjetski dan borbe protiv raka dojke
Posljednjih 10 godina broj oboljelih žena od raka dojke u Srpskoj kreće oko 5.000, dok u banjalučkoj regiji godišnje oboli 500 žena, s tim što se u posljednje vrijeme bolest otkriva u ranijim fazama nego ranije, rekal je predsjednica Saveza Azra Ikalović. Ona je istakla veliki pomak u podizanju svijesti građana o ovoj bolesti, jer iz Saveza koriste svaku priliku da se u da putem medija pozovu operisane i zdrave žene da vode računa o svom zdravlju.
"Organizujemo i edukativna predavanja po mjesnim zajednicama i srednjim školama, a u svakoj prilici dijelimo naše brošure sa svim podacima u vezi sa rakom dojke", rekla je Ikalovićeva.
Ona je dodala da je odziv žena u seoskim i prigradskim sredinama daleko veći nego u gradski. Navela je da je još rano govoriti o rezultatima korištenja ulja od kanabisa za liječenje karcinoma, iako ga onkološki pacijenti koriste.
"Mi smo tek u proceduri legalizacije, s obzirom da je 4. februara pokrenuta inicijativa da se kanabis legalizuje, a pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite formirana je komisija koja je prije nekoliko dana predložila da se odobri kanabis u tabletama i spreju, što će biti dostupno na propisan način", rekla je Ikalovićeva.
Istakla je da na području Srpske djeluju samo udruženja žena ove vrste u Banjaluci i Višegradu i da je "Iskra" uvijek na raspolaganju.
Predstavnica Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske Marina Milovanović rekla je da se ulaganjem u preventivne programe uveliko može smanjiti rizik od obolijevanja od karcinoma dojke.
"Ministarstvo zdravlja mnogo ulaže i u obezbjeđivanje savremene dijagnostike i terapije, koje su jako bitne za rano otkrivanje i liječenje oboljenja, a posebno je važno jačanje kapaciteta za pružanje psihološke pomoći", rekla je Milovanovićeva.
Prema njenim riječima, potrebno je mnogo više raditi na podizanju svijesti građana o karcinomu dojke, ne samo kod žena već i muškaraca.
Narodni poslanik Zdenka Gojković rekla je da na današnji dan treba poručiti svim ženama da vode računa o svom zdravlju, da se ne plaše pregleda i da se, ako bilo šta primijete, ne uplaše, jer to ne znači da je u pitanju tumor.
Ona je dodala da Institut za javno zdravstvo Srpske vodi registar za rak od 2001. godine i da je u 2012. godini bilo više od 450 novooboljelih žena.
"Prevalenca se množi sa četiri do šest puta, što govori koliko je trenutno žena ili u borbi protiv te bolesti ili su je već savladale. Nažalost oko 50 odsto godišnje umre od ove bolesti", rekla je Gojkovićeva.
Govoreći o legalizaciji preparata na bazi kanabisa, Gojkovićeva je navela da je u ovom trenutku potrebno legalizovati TCH komponente, koje su odobrile Evropska i Američka agencija za registraciju lijekova.
"Komisija je poslala prijedlog resornom ministarstvu, ali će to potrajati, jer na jednoj strani postoje ljudi kojima je to neophodno, a na drugoj oni koji su uživaoci", rekla je Gojkovićeva.
Šef Centra za dojku Klinike za dojku UKC Banjaluka Aleksandar Guzijan rekao je da se u ovoj ustanovi godišnje obavi oko 4.000 pregleda, dok se oko 400 pacijentkinja operiše.
"Od navedenog broja oko 150 žena operiše se zbog malignih bolesti dojke, a jedan od osnovnih kriterijuma za formiranje centra za dojku, prema preporukama Evropskog društva mastologa, je 150 novodijagnostifikovanih žena godišnje", rekao je Guzijan.
On je istakao da se ovaj centar izdvaja od ostalih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj i po tome što pruža dijagnostičku, hiruršku i radiološku uslugu na najbolji način, dok je nedavno u upotrebi i digitalni mamograf.
"Ovaj dan je, prije svega, posvećen podizanju svijesti kod naših žena o tome kada treba da obave prvi pregled i osnovnu dijagnostiku, a prvi korak je, svakako, služba porodične medicine. Kod mlađih žena je ultrazvučna dijagnostika dominantna, a prva mamografija preporučuje se sa 40 godina života, a nakon toga, uz preporuku radiologa, kontrole se provode jednom godišnje, a nekad i češće, ukoliko postoji određeni faktor rizika", rekao je Guzijan.
Prema njegovim riječima, karcinom dojke kod pacijentkinja koje dolaze u centar nije čest među ženama mlađe životne dobi, a najprisutniji je kod žena starijih od 50 godina.