Zašto žene žive duže od muškaraca?
Po pitanju dugovječnosti, muškarci su, definitivno, izvukli deblji kraj. Gotovo u cijelom svijetu žene žive duže od pripadnika jačeg pola. Iako je ova činjenica poznata već decenijama, naučnici su tek nedavno pokušali da objasne zbog čega je to tako, i da li nekako može da se promijeni.
Dječaci, čim se rode, mogu da računaju s tim da će živjeti oko tri godine kraće od djevojčica koje su na svijet došle istog dana kada i oni.
Јedna od prvih pretpostavki je bila da su muškarci sami odgovorni što umiru ranije. Bilo da rade u rudniku ili obrađuju zemlju, izloženi su dodatnom stresu i raznim povredama, što ih sve sustiže kasnije u životu. Posljednje decenije su osporile ovu teoriju, jer se odnos po pitanju dugovječnosti nije promijenio, iako i muškarci i žene uglavnom dane provode isto - sjedeći na poslu, u prevozu, kod kuće.
To znači da razlika u dužini života ostaje nepromijenjena uprkos značajnim životnim promjenama. U Švedskoj, na primjer, podaci pokazuju da je još 1.800. godine očekivana dužina života na rođenju za žene bila 33 godine, a za muškarce 31 godina. Danas se predviđa da će žene živjeti 83,5, a muškarci 79,5 godina. U oba slučaja žene žive oko pet odsto duže od muškaraca.
Ne može da se dokaže ni pretpostavka da muškarci više "oštećuju" organizam, ali faktori kao što su pušenje, pijenje alkohola i gojaznost mogu djelimično da objasne zašto ovaj problem varira u različitim zemljama. Recimo, Rusi umiru 13 godina ranije od Ruskinja, djelimično i zbog toga što više puše i piju.
- Odgovor je, izgleda, u evoluciji - kaže Tom Kirkvud, koji je proučavao biološku osnovu starenja u Univerzitetu Njukastl u Velikoj Britaniji. - Naravno, okruženje i način života imaju značaj, ali ima nešto još dublje što je ugrađeno u našu biologiju. Mnogo je potencijalnih mehanizama, počevši od DNA lanca, i hromozoma koji se nalaze u svakoj ćeliji.
Hromozomi su uvijek u paru, i dok žene imaju dva x hromozoma, muškarci imaju x i y. Ova razlika može neznatno da utiče na način starenja ćelija. Kako imaju dva x hromozoma, žene imaju dvije kopije svakog gena, imaju rezervu ako jedan nije dobar. Muškarci nemaju ovakav "bek ap", i ako ćelije vremenom počnu pogrešno da rade, povećava se i rizik od nastanka oboljenja.
Hipoteza o ženskom srcu temelji se na ideji da ono povećava efikasnost u drugoj polovini menstrualnog ciklusa. To donosi benefit kao neka vrsta modernog treninga. Rezultat toga je smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.
Potencijalni problem može da bude i visina, muškarci su viši od žena, a viši ljudi imaju više ćelija u tijelu, što znači da imaju veći rizik od nastanka mutacija. Veća tijela, takođe, sagorijevaju više energije, što može da poveća "habanje" tkiva.
Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da je pravi uzrok razlike u dugovječnosti testosteron. Dokaz za to potiče iz Carskog suda Čosun dinastije u Koreji. Korejski naučnik Han-Nam Perk proučavao je podatke zabilježene u 19. vijeku, o 81 evnuhu kojem su testisi uklonjeni prije puberteta. Njegova analiza ukazuje da su evnusi živjeli oko 70 godina, dok su ostali muškarci koji su prolazili kroz sud doživjeli oko 50 godina.
- Tačni razlozu su i dalje nevidljivi, ali definitivno, šteta može da nastane na kraju puberteta - objasnio je Dejvid Gem iz Koledž univerzitetu u Londonu. Kao primjer naveo je slučaj pacijenata sa poremećajem mentalnog zdravlja, koji su boravili u institucijama u USA u prvoj polovini 20 vijeka. Nekolicina je prisilno kastrirana kao dio tretmana, i isto kao i korejski evnusi, živjeli su duže od ostalih pacijenata, ali samo ako su bili sterilisani prije 15. godine.
Prednost žena je i u tome što ih štiti hormon estrogen, koji se smatra antioksidantom, i briše efekat toksičnih supstanci koje izazivaju stres u ćelijama. Na životinjskim eksperimentima je pokazano da su ženke kojim su uklonjeni polni organi i nisu imale estrogen, živjele kraće od onih koje nisu bile operisane, što je potpuno suprotno od sudbine muškaraca evnuha.