Otkrivena DNK kafe: Napitak je zdraviji nego što mislimo
Danas se konzumira više od 2,25 milijardi šoljica kafe dnevno, čime se kafa svrstava i među najvažnije poljoprivredne kulture, budući da se kultiviše u osamdesetak zemalja na više od 11 miliona hektara. Taksonomski gledano, kafa pripada porodici Rubiaceae, po veličini četvrtoj po redu porodici unutar familije cvjetnjača, koja se sastoji od 11.000 vrsta podjeljenih u 660 rodova.
Genom (DNK) kafe godinama je predmet naučnih istraživanja, a nedavno objavljeni rezultati pokazali su izuzetnu podudarnost utvrđenih hromozomskih regija kafe s hromozomskim regijama vinove loze, ali i visoku podudarnost s genomom paradajza.
Kako bi za budućnost osigurali održive količine visokokvalitetnih sirovina poput kakaovca i kafe, prošle je godine grupa naučnika s Francuskog instituta za istraživanje i razvoj i Nacionalnog centra za sekvencionisanje i Univerziteta u Bafalu, uz pomoć stručnjaka iz Nestlovog razvojno-istraživačkog centra u Toursu, sekvencirala DNK zrna kafe Robusta. Ovo značajno otkriće u budućnosti bi moglo biti ključno za unapređenje prinosa, kvalitet ploda i otpornost prema bolestima i suši, a moglo bi uticati i na povećanje prihoda poljoprivrednika.
Otkriveno je da je većina genetskih struktura kafe Robusta odgovorna za dvije glavne funkcije, a to su odbrambeni sistem biljke i metabolički procesi. Genom kafe uključuje nekoliko specifičnih gena važnih za obrambene funkcije biljke, među kojima i N-metiltransferaze (NMT) koje učestvuju u biosintezi kofeina. Kofein je hemijski spoj koji sintetiše nekoliko biljnih vrsta, među kojima su kakaovac i čaj, a sintetiše se i u listovima biljke kafe gdje ima insekticidna svojstva, ali i u plodovima i sjemenkama u kojima inhibira klijanje sjemenke. Udio kofeina u kafi zavisi od varijeteta biljke, geografskog porekla, klimatskih uslova, perioda berbe i načina prerade, intenzitetu prženja zrna kafe i načinu pripreme napitka.
Novije epidemiološke studije takođe potvrđuju brojna pozitivna dejstva kafe kao što je smanjenje rizika razvoja Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, dijabetesa tipa 2 i karcinoma jetre i debelog crijeva, čemu, uz kofein doprinose i drugi bioaktivni sastojci kafe, posebno polifenoli.
Nedvosmisleno je da će kafa i dalje biti predmet mnogih naučnih istraživanja, a sve kako bi kafoljupci i dalje mogli da uživaju u ovom omiljenom napitku 21. vijeka.