Sedam najčešćih "kradljivaca" pamćenja
Kada pamćenje počne da izdaje, prva pomoć su raznobojne ceduljice koje se lijepe svuda u okruženju, kako biste stalno imali na umu obaveze koje vas očekuju. Ali, ako se stanje ne popravi, problem sa vijugama možda dodatno opterećuju nedostatak sna, svakodnevna izloženost stresu, pa čak i neke bolesti.
"Ljudski mozak može da se modelira, odnosno, pod uticajem određenih podsticaja iz okruženja može da se mijenja da bi postao bolji", tvrdi Majid Fotuhi, osnivač Centra za pručavanje mozga u američkom gradu Lutervil.
Naučnici ovog centra došli su do mnogih interesantnih saznanja šta sve utiče na ljudski mozak.
1. Nedostatak sna
Stručnjaci stalno upozoravaju da nedostatak sna može značajno da utiče na obavljanje svakodnevnih obaveza. Smanjena koncentracija, usporena reagovanja i umor ne utiču loše samo na aktivnost na poslu ili u školi, nego i na pamet. Ovo posljednje ne može da se poremeti nakon poneke neprospavane noći, već kada osoba dugoročno ima problem sa spavanjem.
2. Štitasta žljezda
Ova žlljzda nema neki određeni uticaj na mozak, ali utiče na sve metaboličke procese u tijelu, i zato bi trebalo provjeriti njenu funkciju čim se jave problemi sa gubitkom pamćenja.
3. Pušenje
Pušenje oštećuje mozak jer negativno utiče na prokrvljenost ovog organa. Može da izazove zaboravnost, povrijedu moždane funkcije i da značajno smanji fond riječi koji se koristi. Istraživanje u kome je učestvovalo 7.000 muškaraca i žena pokazalo je da su stariji pušači imali smanjenu funkciju mozga više nego njihovi vršnjaci nepušači.
4. Talasi toplote
Veliki uticaj na pamćenje imaju i talasi toplote kroz koje prolazi većina žena u periodu menopauze. "Što su više ovih valunga imale, to su bili i izraženiji problemi sa pamćenjem, a naročito su imale poteškoće da se sjete nekog imena ili događaja", naveo je Fotuhi. Ipak, ovi talasi toplote ne ostavljaju trajnu posljedicu na funkciju mozga. Žensko tijelo u toku menopauze prolazi kroz period hormonskih promjena, i čim se to završi, i pamćenje se vraća u normalu.
5. Depresija i anksioznost
Stručnjaci su dokazali da anksioznost i depresija remete nervne sklopove koji utiču na pamćenje. Međutim, ako se iza gubitka memorije nalazi poremećaj raspoloženja, postoji šansa da se sjećanje u potpunosti vrati. Kako se popravlja raspoloženje pojedinca, tako se poboljšava i njegova memorija.
6. Ishrana
Istraživanje koje je rađeno na odraslim miševima je pokazalo da su glodari koji su dobijali masnu hranu nakon osam nedjelja posmatranja imali gore rezultate od onih koji nisu dobijali takvu hranu. Druga analiza je ustanovila da ishrana bogata mastima utiče na hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za kratkotrajno pamćenje.
7. Stres
Hormoni stresa utiču na djelove mozga koji kontroliše memoriju. Hroničnu ili ponavljani stres značajno štete mozgu.