Vlaga, toplota i poleni guše astmatičare
Toplo i vlažno vreme loše utiče na obolele od bronhijalne astme, pa je u pulmološkim ambulantama ovih dana primetan povećan broj pacijenata sa pogoršanjima bolesti. Kada se na to nakaleme i poleni drveća, trava, a uskoro i ambrozije, astmatičari imaju puno problema da svoju bolest, i pored terapije, drže pod kontrolom.
Među njima ima najviše starijih pacijenata, koji pored astme boluju i od srčanih bolesti i drugih komorbiditeta, a lekarima se žale na otežano disanje, stezanje u grudima, sviranje u plućima i česta noćna gušenja.
Prema rečima dr Aleksandre Dudvarski Ilić, pulmologa iz Instituta za plućne bolesti i tuberkulozu Kliničkog centra Srbije, udisanje toplog vazduha iritira disajne puteve:
- To izaziva suženje bronhija (bronhospazam), grčenje glatkih mišića i nakupljanje sluzi. Tako se smanjuje njihov promjer, što kod asmatičara izaziva gušenje i "sviranje" u grudima.
Ekstremno visoka spoljna temperatura udružena sa vlažnim vazduhom "tjeraju" organizam da održava normalnu temperaturu, čime troši dodatnu energiju kako bi se rashladio. Ovaj proces zahtjeva potrošnju kiseonika iz arterijske krvi, a kod astmatičara to izaziva kompenzatorno, ubrzano disanje i gušenje. Sa druge strane, povećana vlažnost vazduha povećava i njegovu gustinu, pa je potreban dodatni napor i pojačan rad disajnih mišića, što otežava disanje asmatičara. Dodatni problem predstavlja i povećana koncentracija polena u vazduhu, jer je poznato da je astma često alergijske prirode.
"Sa porastom spoljašnje temperature raste koncentracija polena drveća, trava i korova. Povećanje koncentracije polena u vrijeme toplih, sunčanih dana, pojačava tegobe astmatičara, naročito ukoliko tokom cvjetanja ima ljetnjih oluja sa kišom i grmljavinom", objašnjava dr Dudvarski Ilić.
Ona savjetuje svim pacijentima da bi, ako primjete da moraju češće da koriste propisanu terapiju, najčešće pumpicu, trebalo obavezno da se jave pulmologu. "To je najbolji pokazatelj da bolest više nije pod kontrolom, i da je potrebno pojačati terapiju", objašnjava dr Dudvarski Ilić.
Najbolji način da astmatičari budu pošteđeni od komplikacija koje izaziva toplo vrijeme je da ga izbjegavaju. Poželjno je da naprave plan aktivnosti, koji će da isključi boravak napolju od 10 do 17 časova.
Takođe, ukoliko im to mogućnosti dozvoljavaju, trebalo bi da borave u klimatizovanim prostorijama, ali ne sa previše niskom temperaturom. Aparati za klimatizovanje su korisni jer, ne samo da hlade vazduh, već ga i vlaže i čiste, pod uslovom da se filteri redovno čiste.
Astmatičarima se savjetuje da oblače odjeću od isključivo prirodnih materijala jer sintetika onemogućava isparenje znoja potpomažući pregrijevanje organizma. Da se hrane sa što više voća i povrća, a sportske aktivnosti trebalo bi da se ograniče na jutarnje i večernje časove.
I GRINjE SU KRIVE
Ljetnje vreline udružene sa vlažnim vazduhom pogodne su i za razmnožavanje grinja, jednih od glavnih okidača astmatičnih napada. Zato bi oni koji znaju da su alergični na grinje trebalo češće da čiste, sunčaju i provjetravaju tepihe, jastuke, dušeke...