latinica  ћирилица
31/07/2015 |  12:51 | Autor: Agencije

Sedam načina na koje sebe svakodnevno zaglupljujete

Sudeći prema navodima stručnjaka, svi činoci savremenog života, od napredne tehnologije do naših navika u vezi sa konzumiranjem hrane, mogu smanjiti naš IQ.
Mozak (Foto: Thinkstock) -
Mozak (Foto: Thinkstock)

Pogledajte koje sve aktivnosti negativno utiču na rad našeg mozga.

Multitasking

“Naš mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo  potpuno da budemo usredsređeni u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju više stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, što uzrokuje brže trošenje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao što je čitanje mejla tokom obavljanja nekog zadatka može da smanji vaš "IQ" za 10 poena“, navodi neurolog Miler.

Konzumirate veliku količinu masne hrane

Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, hljeba namazanog puterom ili prženih jaja utiče negativno na funkciju dopamina u mogzu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. Istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osjećanja i depresije kod pacova i drugih životinja.

Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu

Imati u svakom trenutku na rasoplaganju neograničen izvor informacija može da bude i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utiče na dio mozga zvan hipokampus, zadužen za skladištenje nove memorije. Istraživanje Univerziteta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vrijeme znatno skloniji pamćenju toga gdje smo uskladištili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.

Јedete suviše voća

"UCLA" istraživanje iz 2012. godine, sprovedeno na pacovima, pokazalo je da fruktoza – prosti šećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, efikasno usporava rad mozga tako što ometa insulin, zadužen za pretvaranje šećera u energiju neophodnu za pravilno funkcionisanje mozga. Ovaj efekat poništava konzumiranje omega-3 masnih kiselina kojom su bogati ulje lana, kao i skuša, haringa i pastrmka.

Suviše gledate televiziju

Iako za to još ne postoji sasvim pouzdan dokaz, naučnici smatraju da nas gledanje TV rijaliti emisija i drugog programa sličnog sadržaja, zaglupljuje u velikoj mjeri. U austrijskom istraživanju u kojem je učestvovala 81 osoba, naučnik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rješavali testove oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono što vidimo i čujemo, oblikuje naše ponašanje. Drugim riječima – ono smo što gledamo.

DŽet leg i druge vrste poremećaja

Svakom ko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osjećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, naučnici zaravo smatraju da ovaj efekat traje nekoliko nedjelja.

Žvakanje žvake

Donedavno je žvakanje žvake predstavljalo dobru stvar, u neurološkom smislu – riječ je o fizičkoj vježbi koja povećava dotok krvi u mozak i poboljšava kognitivne funkcije, obezbjeđujući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment "bacio je u vodu" ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo učesnike u učenju i rješavanju problema.