Srce više voli vrućinu nego mraz

Na konstataciju da je kardiolozima i lekarima sigurno ovih dana veoma teško, dobili smo iznenađujući i zaprepašćujući odgovor: ljekarima kardiolozima je lakše ljeti.

– Bezrezervno, kardiolozi su kazali da više vole ljeto. Tada za njih ima manje posla: srce, vjerovali ili ne, vrućine ugrožavaju manje nego zimske promjene vremena i mrazevi. Sad nas gnjave ove vrućine, pa smo zaboravili zimu! Kad zimi temperatura padne za 10 odsto, čak 20 puta je veći rizik da ljudi stariji od od 65 godina dobiju infarkt. Kad temperatura ljeti poraste za 10 stepeni, rizik je manji. Čini nam se da nam je teže ljeti nego zimi, ali nije tako – objašnjava dr Milka  Ašanin.

Promjene temperature, bilo zimi ili ljeti, povećavaju broj prijema u hitnu pomoć  i na kardiološka odjeljenja između pet i 15 odsto, s tim da je uticaj mraza i nižih temperatura veći.

Ovo, međutim, ne znači da se ne treba pridržavati preporuka da se u najtoplijim dijelovima dana boravi kod kuće. Očito je da ovo interno glasanje kardiologa nije razlog za opuštanje. Naprotiv!

– Kada pritisnu ovako visoke temperature i vrućine potrebno je biti samo malo oprezniji i sklanjati se sa sunca. Treba se zaštiti tkaninama, preko kojih se čovjek lakše znoji, piti dovoljno tečnosti, uzimati češće, a manje obroke i ne preopterećivati stomak. Aktivnosti treba smanjiti na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, boraviti u rashlađenom, klimatizovanom prostoru – navodi naš sagovornik.

Dr Ašanin objašnjava i da se organizam od vrućine brani znojenjem, ali tada se gube važni minerali za rad srca: natrijum, kalijum i hlor. S druge strane, smanjuje se i količina tečnosti koja cirkuliše organizmom.

– Srce na to reaguje ubrzanim srčanim radom i ono, kao pumpa, mora više da radi, što je dodatni napor. Samim znojenjem se povećava gustina krvi, viskoznost, a povećava se zgrušavanje krvi, a to su sve okolnosti koje mogu da dovedu do srčanog udara.

Da nešto nije u redu, svako može da osjeti kada mu srce kuca jače i brže. Takođe, kada se usljed znojenja gubi tečnost, može da dođe do pada krvnog pritiska, zbog čega mnogi padaju na ulicama. Pacijent dobije vrtoglavicu ili može da izgubi svijest. Sve su to signali koje nam organizam šalje na vrijeme – kaže dr Ašanin.

Zdrave osobe će ovo savladati bez problema. Međutim, u riziku su osobe starije od 65 godina, ljudi koji imaju faktore rizika za bolesti srca ili hronični srčani bolesnici: oni srčani udar mogu da dobiju u kritičnom periodu izlaganja od jednog do šest sati.

– Ljudi zaboravljaju da kardiološki lijekovi, na primer čuveni beta- blokatori, kao što su „presolol“, „inderal“, „karvedilol“, „konkord“ koje pacijenti uzimaju vrlo često usporavaju otkucaje srca i tako ograničavaju sposobnost srca za raspodjelu krvi za efikasnu razmjenu toplote. Oni moraju, u dogovoru sa svojim ljekarom, da izmijene dozu lijeka koju primaju tokom ljetnjih mjeseci. Slično je i sa pacijentima koji piju diuretike za izbacivanje tečnosti iz organizma – kaže dr Ašanin.