latinica  ћирилица
02/06/2015 |  19:48 | Autor: TANЈUG

Zubata ptičica - karika koja je nedostajala

Fosilni ostaci zubate ptičice račvastog repa, nalik paru strelica, star 115 miliona godina, karika je koja je nedostajala u razumijevanju evolucije perja, tvrde naučnici.
Rekonstruisan izgled tzv. praistorijskog kolibrija (Foto: Deverson Pepi) -
Rekonstruisan izgled tzv. praistorijskog kolibrija (Foto: Deverson Pepi)

Izuzetno dobro očuvan primjerak, pronađen na sjeveroistoku Brazila, najstariji je fosil ptice iz doba Gondvane, superkontinenta koji se raspao na današnje kontinente Afriku, Јužnu Ameriku, Australiju, Indijski subkontinent, Arabiju kao i ostrva Madagaskar i Novi Zeland.

Kako prenosi AFP, dosad se vjerovalo da su ptice ovako neobičnog repa, koji se više ne može vidjeti u prirodi, živjele samo u Kini, koja u to vrijeme nije bila dio Gondvane.

"Ptica je slična kolibriju", rekao je ko-autor studije Ismar Karvaljo sa Federalnog univerziteta Rio de Žaneira.
"Ima krupne oči, perje po tijelu i dva duga pera u repu, kao i pun kljun zuba", naveo je on.

Praistorijski kolibri, kom još nisu dali ime, bio je od vrha kljuna do korijena repa dugačak svega šest centimetara.
Pripada grupi pod nazivom Enantiornithes čiji su predstavnici imali zube i kandže na krilima i za koje se vjeruje da nisu ostavili potomke.

Fosil je izuzetan i po tome što otisak ptice, ostavljen u stijeni, nije potpuno spljošten, već pomalo trodimenzionalan. To pomaže naučnicima da bolje shvate izgled i način kretanja ptice.

Istraživači su, takođe, po krilnom perju uspjeli da uoče simetrično raspoređene tačkice, za koje pretpostavljaju da su ostaci nekadašnje šare.

Budući da perje ne djeluje kao da je imalo bilo kakvu funkciju u održavanju tjelesne ravnoteže ili pri letenju, naučnici su zaključili da je vjerovatno služilo za privlačenje pažnje prilikom parenja, prepoznavanje vrste ili vizuelne komunikacije.

Generalno se smatra da je najraniji poznati predak ptica Archaeopteryx - praptica koja se smatra prelaznom vrstom između ne-letećih i pernatih dinosaurusa koji su živjeli prije oko 150 miliona godina.

Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.