latinica  ћирилица
13/05/2015 |  16:01 | Autor: B92

Oprezno sa lijekovima za depresiju

Lijekovi za psihičke poremećaje mogu donijeti više štete nego koristi, a većina terapija može se prekinuti bez ikakvih problema, tvrdi jedan stručnjak u raspravi koju je organizovao vodeći stručni časopis "British Medical Journal".

Profesor Piter Goše, direktor Nordijskog "Cochrane" centra u Danskoj rekao je nešto što mnogi stručnjaci za mentalno zdravlje smatraju tabuom.

Međutim, drugi kažu da je debata o upotrebi psihijatrijskih lijekova veoma važna, jer ljudi širom svijeta pretjerano koriste antipsihotike, koji su inače namijenjeni agresivnim pacijentima sa demencijom.

Goše kaže da godišnje više od pola miliona ljudi starijih od 65 godina umire zbog upotrebe psihijatrijskih lijekova u zapadnom svijetu.

- Koristi od tih lijekova trebalo bi da budu kolosalne, kako bi se opravdali tako veliki gubici. Međutim, korist je minimalna - piše on.

Profesor tvrdi da su klinička ispitivanja takvih lijekova uglavnom sprovedena zahvaljujući sredstvima dobijenim od farmaceutskih kuća, što dovodi u pitanje njihovu relevantnost.

On objašnjava da u takvim studijama obično učestvuju ljudi koji su i inače bili na drugim lijekovima. Istraživači im nalože da prestanu da ih koriste, pa prije nego što počnu s upotrebom novog lijeka, osjećaju simptome apstinentske krize. Nakon što dobiju lijekove koji treba da se testiraju, uglavnom im se čini da se osjećaju mnogo bolje. Goše tvrdi i da se nedovoljno izvještava o slučajevima samoubistava tokom kliničkih istraživanja.

U ispitivanjima modernih antidepresiva kakvi su fluoksetin i venlafaksin, tvrdi ovaj profesor, potrebno je grupi koja dobija placebo samo nekoliko dana više od one koja dobija lijekove, pa da osjeti iste dobrobiti. Takođe, Goše kaže da dolazi do spontanog vraćanja simptoma poremećaja mnogo češće nego što se o tome govori.

Rezultati ispitivanja lijekova protiv šizofrenije takođe su razočaravajući, dok su lijekovi protiv ADHD sindroma nepouzdani.

- Djeluje da je kratkoročno olakšanje nadmašeno dugoročnom štetom koju pričinjavaju ovi lijekovi. Studije na životinjama sugerišu da oni mogu dovesti do oštećenja mozga, što je vjerovatno slučaj i sa svim psihotropnim lijekovima - piše on.

U diskusiji britanskog časopisa, Gošeu se usprotivio Alan Јang profesor poremećaja raspoloženja na Kings koledžu u Londonu i DŽon Krejs, psihijatrijski pacijent i kolumnista Gardijana.

Oni smatraju da postoje dokazi da ovi lijekovi djeluju i da su podjednako djelotvorni kao medikamenti za složenija zdravstvena stanja. Štaviše, oni su prijeko potrebni, tvrdi ova grupa, pošto su psihijatrijska stanja peti vodeći uzrok invaliditeta širom svijeta.