latinica  ћирилица
06/05/2015 |  19:51 | Autor: Agencije

Van Gogovu sliku platio 66 miliona dolara

Ko je misteriozni čovjek koji je na nedavnoj aukciji u Njujorku jednu Van Gogovu sliku platio 66 miliona dolara, pitaju se brojni mediji ovih dana?
Slika Van Goga (Izvor: Qz ) -
Slika Van Goga (Izvor: Qz )

Na velikim aukcijama, na kojima se prodaju predmeti čija se vrijednost mjeri milionima dolara, kupci najčeće šalju ponude telefonom i žele da ostanu anonimni. Tako je bilo i na nedavnoj aukciji u Sotbiju, kada je jedan kupac platio preko 66 miliona dolara za sliku Van Goga "L’Allée des Alyscamps". Iako je identitet kupca ostao nepoznat, njegovo prisustvo u njujorškoj aukcijskoj kući se i te kako osjećalo.

Sjedio je u donjem dijelu sale, obučen u farmerke i jaknu sa kapuljačom, štp ga je izdvajalo od ostalih ponuđača koji su mahom bili u odijelu. Prodavac umjetnina iz Јapana, koji je sjedio pored njega, potvrdio je da ga je čuo kako telefonom priča kineski, ali je rekao kako misteriozni kupac nije Kinez.

Van Gogova slika, na kojoj se nalazi drveće u jesen, nastala je 1888, tokom zlatnog perioda Van Gogovog stvaranja. Djelo  je nastalo mjesec dana prije nego što je Van Gog sebi odsjekao uvo. Njena prvobitna vrednost je procijenjena na 40 miliona dolara.

To je, inače, druga najviša cijena za neko Van Gogovo djelo. Njegova najskuplja slika je bila "Portrait of Dr. Gachet" koju je 1990. japanski kolekcionar platio astronomskih 82,5 miliona dolara. "L’Allée des Alyscamps" su prestigli sliku "Still Life, Vase with Daisies, and Poppie" koju je jedan kineski biznismen prošle godine platio 61,8 miliona dolara.

Ovogodišnja Sotbijeva aukcija bila je druga po uspješnosti u zarađenom novcu. Najuspješnija je bila prošlog novembra, kada je inkasirano 422 miliona dolara, dok je ovog aprila kuća napravila pazar od 368 miliona. Јedna Pikasova slika je prodata za 29 miliona, jedna Moneova za 20,4 miliona, a takođe Moneova "Nimfa" za 54 miliona dolara. Sve slike su nadmašile prvobitno očekivane sume.

Prošle godine su na svjetskom tržištu oboreni svi rekordi zarade novca kojim su plaćena velika umjetnička djela, jer je ta suma na globalnom nivou iznosila čak 51 milijardu evra.

Imajući u vidu svjetsko finansijsko tržište i poreske oaze koje se sve više kontrolišu, broj bogataša koji kupuju umjetnine umjesto da čuvaju svoj novac u bankama porastao je prošle godine za jedan odsto.

Većina tih kupaca dolazi iz Kine – od svih kupaca svjetskih umjetnina prošle godine, čak 22 odsto čine Kinezi. Kako je kineska vlada u konstantnoj borbi protiv korupcije, biznismeni koji kupuju preskupa umjetnička djela su konstantno pod lupom države.

S obzirom na to, identitet kupca u jakni s kapuljačom zanimaće mnogo širi krug ljudi od onih koje zanima isključivo umjetnost.