Glog jača srce i snižava pritisak
Raste svuda i izuzetno je ljekovit. Ovako bi najkraće mogao da se opiše glog (Crataegus oxyacantha), o čijem blagotvornom dejstvu postoje zapisi još iz 14.vijeka. Najčešće raste na obodima šuma, duž puteva i ograda, dok je u Holandiji i ukrasno drvo. Kod ove trnovite biljke naročito su ljekovite cvasti koje treba da se beru prije potpunog otvaranja. Međutim, ništa manje vrijedni nisu ni listovi i plod.
Čajevi i drugi preparati od gloga predstavljaju pravi izbor za srčane tegobe, ali ih treba uzimati uz obaveznu terapiju koju propisuju ljekari. Djelotvornost gloga na srce i srčane bolesti ispoljava se zahvaljujući posebnim jedinjenjima, poznatim kao oligomerni procijanidi, ali i drugim korisnim sastojcima.
Cvijet gloga se bere u proljeće i suši u tankom sloju u hladovini na mjestu gdje postoji strujanje vazduha. Osušen, pakuje se u papirne vreće. Da bi se dobio kilogram osušenih cvjetova, treba pripremiti pet do šest kilograma sirovih.
List se bere poslije cvjetanja, takođe suši u hladu, ali se pakuje u vreće od jute. Za kilogram suvih listova treba spremiti oko tri kilograma sirovog lišća. Plod, oporog i kiselog ukusa sazrijeva u poznu jesen kada se i bere, a onda suši i koristi u ljekovite svrhe. Sakuplja se bez peteljki i takođe pakuje u jutane vreće. Od oko dva kilograma svježih plodova, nakon sušenja dobija se kilogram osušenih. Gorak i kiseo ukus ostaje sve do prvih mrazeva. Poslije mrazeva plodovi postaju mekši i ukusniji.
U cvijetovima i listovima najviše ima flavonoida, etarskog ulja, holina, tanina, zbog čega se preporučuju u vidu čajeva kao blagi prirodni lijek za smirenje. Djelotvorni su i protiv ateroskleroze, snižavanja krvnog pritiska, jačanja srca i otklanjanje klimakteričnih tegoba. Iako se veoma mnogo koristi kao kardiotonik, svojstva cvijeta nisu do kraja odgonetnuta. Zna se da poboljšava koronarnu cirkulaciju, smanjuje rizik od napada angine pektoris i potpomaže normalicaciju krvnog pritiska.
U plodu prednjače vitamin C, provitamin A, limunska i vinska kiselina, karotin, šećer i pektin, kao i minerali kalcijum i fosfor. U narodnoj medicini čaj od sušenog ploda preporučuje se za jačanje i regulisanje rada srca, a posebno kod srčanih smetnji nastalih usljed nervne napetosti. S obzirom na adstrigensno svojstvo, preporučuje se kod dijareje i jakog menstrualnog krvarenja. Protiv dijareje je posebno djelotvoran djelimično propržen plod. U Kini se plod gloga koristi kod oslabljene peristaltike crijeva, nastale zbog poremećaja varenja i nadimanja.
ČAЈEVI, SOK, KAPI
Kašika mješavine cvijeta i lista prelije se sa pola litre ključale vode, procijedi i zasladi medom. Pije se tokom dana, od dvije do tri šoljice. Čaj može da se napravi i ako se kašika smrvljenih plodova potopi se u pola litre hladne vode i ostavi da odstoji između sedam do osam sati. Nakon toga se malo prokuva, procijedi, zasladi medom i takođe pije u dvije do tri šoljice tokom dana. Ovi čajevi su djelotvorni kod povišenog krvnog pritiska i ateroskleroze. Takođe, kašika mješavine cvijeta gloga i hajdučke trave ublažava hipertenziju.
Sok od svježih plodova djelotvoran je kod srčane slabosti, dijareje, lošeg varenja. Za pripremu kapi potrebno je mješavinu od 20g suvih isitnjenih cvijetova i listova preliti sa 200 ml 70-procentnog alkohola. Sadržaj zatim povremeno promješati, a poslije tri nedjelje stajanja ocijediti i filtrirati kroz gazu. Nakon toga piti dva puta dnevno po 20 kapi, pomješanih u malo vode.