Za srce je najbolje brzo hodanje

Bavljenje sportom je glavna zaštita od srčanog udara i kardiovaskularnih bolesti, a redovno vježbanje kardiolozi preporučuju čak i pacijentima koji su preležali infarkt.

Fizička neaktivnost je jedan od faktora rizika za razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti. Dokazani su povoljni efekti fizičke aktivnosti u prevenciji koronarne bolesti. Studije su pokazale da osobe sa dobrom fizičkom kondicijom imaju dva puta manji rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, čak i u prisustvu glavnih faktora rizika: arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, pušenja, gojaznosti.

Da biste vježbanjem srce što duže održali vitalnim, prije svega uradite ljekarski pregled. Čak i ako ste potpuno zdravi, ne možete znati sa sigurnošću kako vaš organizam reaguje na opterećenje i naprezanje karakteristično za trenažni proces. Pregled podrazumijeva mjerenja i testiranja parametara na osnovu kojih se utvrđuje nivo fizičke spremnosti i izrađuje adekvatan trenažni program.

Osobe koje su cijeli dan aktivne kroz različite aktivnosti, kao što su čišćenje, vrtlarenje ili šetanje, troše više kalorija i uopšteno su zdravije od osoba koje dnevno vježbaju od 30 do 60 minuta, a ostatak vremena sjede.

OD 3 DO 6 KILOMETARA NA ČAS FIZIČKU aktivnost treba upražnjavati u prijepodnevnim ili večernjim časovima, prije večere ili prije spavanja. Aktivnost ne treba obavljati u nepovoljnim atmosferskim uslovima (kada je temperatura niža od nule ili viša od 30 stepeni Celzijusa, vlažnost vazduha veća od 70 procenata), poslije obilnih obroka, uzbuđenja, uzimanja alkohola ili u toku akutnih infekcija. Pješačenje, koje se najčešće koristi, treba upražnjavati u prirodi. Za osobe starije od 60 godina preporučuje se brzina hodanja od tri do četiri kilometra na čas, a za mlađe od četiri do šest kilometara na čas.

Intervalni trening

Odličan je za prevenciju srčanih bolesti i dijabetesa, za mršavljenje i povećanje fizičke kondicije. Kombinujte kratke intervale vježbi visokog i niskog intenziteta. Na primjer, šetajte polagano tri minuta, a zatim jedan minut brzo trčite. Povećanje i smanjivanje broja otkucaja srca pospješuje funkciju srca, sagorijeva kalorije i pomaže u potrošnji masti i eliminaciji suvišnog šećera iz krvi.

Aerobne vježbe

To su vježbe za cijelo tijelo, a ne stvaraju pritisak na zglobove. Njima se podstiče rad svih mišića, srca i cjelokupnog krvnog sistema. Rolanje, plivanje, šetanje, plesanje, trčanje i vožnja bicikla su samo neke od aerobnih vježbi.

Vježbe snage

Јačanjem mišića ćete smanjiti opterećenje srca. Vježbe snage radite sa tegovima. Izaberite one vježbe koje podstiču rad većeg broja mišićnih grupa.

Vježbe za trup

Vježbama za trup ćete ojačati mišiće trupa, povećati fleksibilnost i ravnotežu. Smanjićete opterećenje kičme i podstaći pravilno držanje. Pravilnim držanjem ćete omogućiti nesmetano cirkulisanje krvi i na taj način olakšati rad srca.

Јoga

Јoga reguliše nivo krvnog pritiska, zbog čega krv lakše cirkuliše tijelom, i smanjuje opterećenje srca.