latinica  ћирилица
09/04/2015 |  16:43 | Autor: Dnevnik.hr

"Pompeji istoka"- ukleto indonežansko ostrvo

Indonežansko ostrvo Sumbava danas je poznato kao raj za surfere, a prije 200 godina bilo je poprište jedne od najrazornijih prirodnih katastrofa u istoriji, vulkanske erupcije koja je uz mnoštvo mrtvih izmjenila i klimu širom svijeta.
Ostrva Sumbava - Foto: AFP
Ostrva SumbavaFoto: AFP

Sumbava je prokleta, kažu mještani. Duh pokojnog kralja opsjeda ostrvo i mami stanovnike u džunglu da više ne vide svjetlo dana.

Po pričama, kralj ne može naći spokoj od erupcije vulkana Tambora, koja se desila prije 200 godina i uništila njegovo kraljevstvo puno zlata i ostalog blaga.

I dok se o pojavi duha može raspravljati, katastrofalna erupcija dokumentovana je u istoriji. Nakon višednevnih manjih podrhtavanja, Tambora je 10. aprila 1815. izazvala najsmrtonosniju eurpciju vulkana do danas.

Gornji dio 1300 metara visokog vulkana naprosto je eksplodirao i desetine hiljada ljudi izgubili su živote pod magmom i ostalim stijenama.

Ostrvska sela ostala su pokopana pod metrima pepela. Prateći cunami razorio je obalu stotinama kilometara naokolo. Po procjenama, poginulo je oko 100 hiljada ljudi.

Čestice pepela i 400 miliona tona sumpornih plinova završilo je u atmosferi te je, šireći se svijetom, promijenilo klimu.

Iduća, 1816. poznata je kao "godina bez ljeta" jer su gusti tmurni oblaci prekrili Sunce. U Evropi je izbila glad jer je žetva propala, a ljetina sagnjila. Nedugo poslije, američki farmeri počeli su masovnu selidbu na zapad zbog pogoršanja vremenskih prilika na istoku.

Na početku niko nije znao šta je uzrok tome. Telegrafa još nije bilo, a vijesti do Evrope putovale su mjesecima.

Čak ni Azijati nisu znali mnogo. "Eksplozija se čula 1500 kilometara zapadno od Sumatre", zapisao je 1850. britanski geolog citirajući tadašnjeg guvernera Britanske Јave, Stamforda Raflesa.

Oni koji su čuli eksplozije u daljini pripremili su se za odbranu, misleći da je u pitanju topnički napad.

Stvari su bile potpuno drugačije 70 godina poslije, kada se takođe u Indoneziji dogodila erupcija Krakatoa. Globalni efekti nisu bili tako veliki, ali je svijet za eurpciju saznao gotovo odmah i ona je i danas mnogo poznatija od Tambore, i dalje aktivnog vulkana koji se posljednji put "javio" 1967. godine.

Postojanje bogatog kraljevstva s početka priče upitno je, iako su 2004. geolozi Haraldur Sigurdson i Levis Abrams pronašli selo na padinama vulkana, tri metra ispod površine.

"Možda će Tambora postati Pompeji istoka", zapisao je tada Sigurdson. Geolozi su pronašli ugljenisano tijelo žene s nožem u ruci te bronzane zdjele i lončariju. Slično je bilo u Pompejima, mjestu zakopanom pod pepelom poslije erupcije Vezuva 79. godine, koje je otkriveno tek u 18. vijeku.

Danas je malo dokaza o navodnom bogatstvu na ostrvu. Većina od 1,5 miliona stanovnika živi od poljoprivrede i ribarstva.

Turisti ostrvo zaobilaze. S obližnjih Balija i Lomboka organizuju se izleti, ali se turisti obično direktno vode u Nacionalni park Komodo, stanište Komodskog varana, najvećeg guštera na svijetu.

Indonežanske vlasti nastoje privući goste opisujući ostrvo kao raj za pustolove, surfere, ljubitelje divnih plaža i one koji žele iskusiti autentičnu kulturu.

U petak, na dvjestotu godišnjicu katastrofe, biće organizovana službena komemoracija na kojoj će biti i indonežanski predsjednik Јoko Vidodo, te mimohodi i folklorni nastupi raznih ostrvskih etničkih grupa. Iznad njih, sve će posmatrati Tambora.