Gdje je Srbija na trasi "Turskog toka"
Zemlje Balkana mogu da postanu tranzitno strateški važne i centralna spona u snabdijevanju gasom potrošača u Evropi, od tursko-grčke granice, dokle treba da dođe "Turski tok", rekla je Irina Svistunova, stručnjak za Tursku Ruskog centra za strateška istraživanja.
Podsjetila je da se, poslije otkazivanja "Јužnog toka" zbog uslova koje je Evropska komisija postavljala tom projektu, Rusija preorijentisala na isporuke gasa jugoistočnoj Evropi preko Turske, a time će se, kako je rekla, eliminisati i ucjene Ukrajine, preko koje se sada odvija isporuka ruskog gasa za Evropu.
Turska želi da postane vodeća tranzitna zemlja za snabdijevanje gasom potrošača u jugoistočnoj Evropi, a zemlje Balkana kao prirodna spona između Zapadne Evrope i Turske mogu, po uzoru na Tursku, da iskoriste svoj geografski položaj i uključe se u takav međunarodni energetski tranzitni projekat, rekla je Svistunova.
Odgovarajući na pitanje kako može da se računa da će "Turski tok" biti realizovan preko Turske, Grčke, Makedonije, Srbije, Mađarske i Austrije, kada "Јužni tok" nije mogao da se realizuje preko Bugarske zbog zahtjeva Evropske komisije i pritisaka SAD, Svistunova je rekla da Rusija ima razloga da računa da će Turska, koja vodi sve nezavisniju politiku i koja, iako je članica NATO-a, nije uvela sankcije Rusiji, podržati izgradnju "Turskog toka".
"Turskog toka" od Rusije do Turske će biti, a kada je riječ o daljem prolasku kroz Grčku ka ostalim zemljama, može se reći da će to zavisiti i od Grčke, u kojoj je situacija neizvjesna, kako zbog finansijskih problema koje ima tako i zbog pitanja da li će i koliko vladajuća partija Siriza ostati na vlasti, ocijenili su ruski eksperti.
Najslabiju kariku u lancu na trasi kopnenog dijela "Turskog toka" predstavlja Makedonija, rekao je rukovodilac balkanskog sektora RISI Nikita Bondarev, koji je napomenuo da se 'u Makedoniji već sada dešava niz političkih skandala' i da će, po pitanju sudbine "Turskog toka", Makedonija vjerovatno postati druga Bugarska – odnosno zemlja koja je bila ključna za obustavu radova na "Јužnom toku".
Ko će finansirati "Turski tok"
Odgovarajući na pitanje ko će finansirati "Turski tok" kada pomenute zemlje nemaju novčanih mogućnosti za to, urednik časopisa Gasprom Sergej Pravosudov rekao je da bi to mogla da uradi Evropska komisija, koja je blokirala "Јužni tok", i to, kako je rekao, kada prestane da ulaže u "ukrajinsku crnu rupu".
Očekujem da će Evropska komisija naći zajednički jezik s Turskom po tom pitanju, dodao je Pravosudov.
Rusija ne želi da gradi taj gasovod na svoj račun, ako ne bude u mogućnosti da transportuje više od 50 odsto sopstvenog gasa kroz taj gasovod, napomenuo je Pravosudov, što su ograničenja iz Trećeg energetskog paketa EU.
Podsjetio je da je u planu izgradnja četiri podmorske linije "Turskog toka", od kojih je jedna planirana do Turske, a ostale tri namijenjene su za potrošače od tursko-grčke granice.
Te tri grane su pod velikim pitanjem jer ne bi bilo logično da se grade, ako niko ne bude želio da gradi kopneni dio gasovoda od tursko-grčke granice do potrošača u jugoistočnoj Evropi, rekao je Pravodusov i ukazao da je ruski gas najpouzdaniji i najjeftiniji za evropske potrošače.
Ekspert iz Rusije Petar Iskenderov ukazao je da je Balkan raskrsnica transkontinentalnih puteva, na koji Sjedinjene Američke Države vrše sve veći uticaj, istakavši da je američka strategija da uz pomoć EU istisnu Rusiju iz energetskog sektora sa ovih područja, iako je Unija sa 70 odsto zavisna od uvoza nafte iz Rusije.
Napomenuo je da Rusija nije donijela odluku da obustavi gradnju "Јužnog toka" zbog finansijskih razloga, već zbog vanrednih okolnosti i protivljenja Evropske komisije, koja se, iako nema ovlašćenja za to, protivila izgradnji tog gasovoda.
Odustajanje od izgradnje "Јužnog toka" nije umanjilo dobro mišljenje građanja Srbije prema Rusiji i to može biti dobar osnov za buduće ekonomske projekte, naglasio je glavni urednik "Nove srpske političke misli" Đorđe Vukadinović.