Naučnici "telepatski" povezali dva mozga

Prije godinu dana u početnim eksperimentima istraživači su uspjeli da pošalju signale mozga putem interneta i tako kontrolišu pokrete ruke drugog naučnika.

Sada u složenijem ispitivanju su uspjeli da pošalju signale mozga ispitanika putem interneta i koriste ih za pokrete ruke druge osobe u djeliću sekunde, a eksperiment je uspio više puta.

Studija je testirala tri para učesnika, od kojih je u svakom bio po jedan pošiljalac i jedan primalac signala i koji su sjedili u odvojenim zgradama kampusa u Vašingtonu, udaljeni oko dva kilometra.

Oni nisu mogli međusobno da komuniciraju, osim putem direktne veze između njihovih mozgova.

Evo kako je tekao eksperiment:

Јedan učesnik, “pošiljalac“, povezan je za mašinu za elektroencefalografiju koja očitava aktivnost mozga i šalje električne impulse putem interneta do “primaoca“. Njemu je na glavu postavljen kalem za transkranijalnu magnetnu stimulaciju, blizu dijela mozga koji kontroliše kontrolu pokreta ruku.

Ovom tehnologijom, pošiljalac je mogao da pokreće ruku primaoca, samo misleći o pokretu ruke.

Pošiljalac, koji igra kompjutersku igru u kojoj brani grad od topova, razmišlja o ispaljivanju topovskog đuleta više puta tokom igre. Komanda koja glasi “Pali!“ šalje se u vidu moždanog signala putem interneta direktno do mozga primaoca, čija ruka udara "touchpad" i omogućava mu da ispali top.

Tačnost primljenih signala varirala je od 25 do 83 odsto među parovima, dok su se greške događale prvenstveno zbog nemogućnosti primaoca da “tačno izvrši“ komandu.

Tim koji radi na ovom projektu dobio je sredstva u iznosu od milion dolara, kako bi mogao da nastavi istraživanje na polju dekodiranja i slanja još složenijih moždanih procesa, proširujući tip informacija koje se mogu slati od jednog do drugog mozga.

Istraživači vjeruju da će jednog dana postojati potencijalno terapeutske primjene ove tehnologije za ljude s moždanim povredama i poremećajima.

Iako je to i dalje daleka budućnost, istraživači kažu da je ovo veliki korak ka poboljšanju kvaliteta života osoba s oštećenjem mozga.

Studija je objavljena u žurnalu "Plos One".