latinica  ћирилица
01/11/2014 |  20:55 | Autor: Agencije

Zombi virus iz arktičkog leda prijeti životu na Zemlji

Odmrzavanje životinjske i biljne materije, uzrokovano globalnim zagrijevanjem, moglo bi da omogući povratak 'novih' mikroorganizama u biosferu tj. donijeti nam zaboravljene zarazne bolesti na koje više nismo imuni.


Naučnici sa Kalifornijskog univerziteta u San Franciscu uspjeli su da ožive virus pronađen u smrznutom izmetu karibua, starom više od 700 godina. Odmrzavanje životinjske i biljne materije, uzrokovano globalnim zagrijevanjem, moglo bi da omogući povratak 'novih' mikroorganizama u biosferu tj. donijeti nam zaboravljene zarazne bolesti na koje više nismo imuni.

Sever Kanade stanište je karibua od pamtivjeka. Krda ovih životinja žive u hladnim prostranstvima, a ledene ploče na tlu koriste kako bi očistile krzno od prljavštine i parazita.

Hiljade generacija karibua ostavilo je svoj trag u ledu koji se tokom godina topio, ponovno formirao i zaleđivao biološku ostavštinu životinja iz porodice jelena. Polarni led čuva smrznutu dlaku, izmet i ostatke karibua koji stvaraju svojevrsnu biološku istoriju ovih papkara.

Ekipa naučnika, predvođena Ericom Delwartom obavila je bušenje na jednom takvom 'nalazištu' kako bi došli do uzoraka starih više od 700 godina. Iz zaleđenog izmeta karibua izdvojili su biljni virus koji se nakon sedam vijekova mirovanja ubrzo počeo razmnožavati u stabljici duvana koju je bez problema inficirao.

'Ovo otkriće potvrđuje da su ostaci virusa odlične vremenske kapsule u kojima je sačuvan osnovni genetski materijal. Velika je verovatnoća da su mnogi praistorijski virusi još uvijek zarazni po biljke, životinje i ljude', kaže Jean Michel Claverie s Aix-Marseille  medicinskog fakulteta u Francuskoj.

Osim još jedne štetne posljedice globalnog zagrijevanja,  Claverie upozorava da bi ovo otkriće moglo da zakomplikuje eksploataciju rude i nafte u tim predjelima: 'Moramo biti oprezni prije nego počnemo da bušimo i kopamo u arktičkom području'.

Naime, mnogi mikroorganizmi zarobljeni u ledu odavno su nestali s površine pa je naše tijelo s vremenom izgubilo otpornost prema njima.

No, u borbi s ovim virusima, od najveće pomoći mogli bi nam biti drugi virusi. Današnji virusi imaju prednost od nekoliko vjekova pa i hiljada godina ispred zaleđene 'braće', vrijeme u kojem su evoluirali i stekli mnoge prednosti nad 'zastarelim' virusima. Takva je prednost ključna u bespoštednoj borbi za život na mikroskopskom nivou.

'Teoretski rizik postoji, ali stari virusi mogu ponovno uspjeti samo ako budu imali značajnu prednost nad brojnim, usavršenim virusima koje imamo danas', objašnjava Dalwartom.

Najstariji virus koji su naučnici uspjeli animirati star je 30.000 godina. Više od 60 posto genetskog materijala u tom virusu ne podudara se nisačim poznatim na Zemlji.

'Iako se 700 godina, koliko je star virus iz izmeta karibua, ne čini previše u poređenju s 30.000 godina, ne zaboravite da su u to vrijeme harale bolesti koje smo u međuvremenu izbrisali ili naprosto zaboravili na njih'. Bolesti poput boginja i goveđe kuge.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako promjena klime donosi zdravstvene rizike zbog širenja tropskih bolesti, potencijalnih masovnih migracija, nestašice hrane i mnoštvo drugih posqedica. Toj, sve dužoj listi sad možemo dodati još jednu stavku – opasnost od bolesti koje smo zaboravili, ali koje bi se mogle vratiti nakon vijekova provedenih u tami i ledu.