Koliko je bezbjedno jesti buđavu hranu?
Koliko ove hrane, čiji je rok zvanično istekao, zapravo još može da se jede? Novinar Bi-Bi-Si-ja Majkl Mosli rješio je da sprovede vrstu eksperimenta, ali uz bezbjedno vođenje.
Zajedno s doktorom Patrikom Hikom, rješio je da napravi obrok od hrane kojoj je rok istekao. "Shvatio sam da će biti zanimljiv obrok kada mi je Hik dao da obučem odjelo protiv kontaminacije", piše Mosli za Bi-Bi-Si.
U obzir je dolazila hrana sa oznakama "najbolje prije" i "prodaje se do", ali ne i hrana sa tačnim datumom kao rokom trajanja. Prvo su ispitali čedar, isjekli su buđave dijelove, posebno obraćajući pažnju na to da buđ ne ostane na nožu kada se sječe nebuđav dio i zaključili su da je dio bez buđi sasvim bezbjedan za jelo.
Čedar i parmezan su suvi sirevi, a da bi se buđ širila, potrebna joj je vlaga, zbog čega kada je ova namirnica u pitanju ne uspijeva da uđe dublje. Neki sirevi su namjerno "zaraženi" plavom buđi, koja im daje ukus.
Nije svaka buđ samo penicilin, sirevi koji su pobuđali vrlo je moguće da su zaraženi štetnim bakterijama kao što su listerija ili salmonela.
Hljeb pokriven plavo-bijelim buđavim djelovima bezbjedan je za jelo ukoliko se odstrane ovi djelovi. Kada se ispeče, još je bezbjedniji, a problematično je samo kada se pojave crne fleke na njemu.
Staro povrće iz zamrzivača mekano i ljigavo na dodir je zapravo prekriveno mnoštvom bakterija i nije bezbjedno za korišćenje, jer poslije prvih nekoliko sati moguće je dobiti grčeve i dijareju.
Voće najčešće traje duže od povrća zbog kiseline koja ne dozvoljava bakterijama da se razmnože. Buđ koju pronađete na džemu je bezbjedna i ukoliko je odstranite, džem se može jesti.
Opreznost je važna kada su jabuke u pitanju. Iako djeluje da mogu da stoje vrlo dugo. činjenica je da ako postoji rupica, buđ ih može uništiti. Dešavala su se trovanja sokom od jabuke koji sadrži toksin zvani patulin.
Buđavi orasi su posebno opasni zato što se u njima razmnožava gljivica zvala "Aspergillus flavus".