Sjedenje nas vodi u preranu smrt

Bolovi u leđima, degeneracija mišića, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, rak debelog crijeva, pa čak i prerana smrt, samo su neki od potencijalnih rizika sa kojima se suočava radnik koji posao obavlja sjedeći, navodi se u najnovijim studijama na tu temu.

"Sjedenje nas vodi u preranu smrt", kaže Rob Denof, porodični psiholog u Pensilvaniji i član Američkog udruženja osteopata u telefonskom razgovoru za AFP.

"Postali smo pasivno društvo. Sjedimo skoro cio dan, a kad dođemo kući onda opet sjednemo na kauč. Ta kombinacija može da bude smrtonosna", kaže on.

Prema nalazima Nacionalnog instituta za zdravlje, odrastao Amerikanac u prosjeku provede 7,7 sati dnevno u sjedećem položaju, dok Američka osteopatska asocijacija procjenjuje da 70 odsto kancelarijskih službenika provodi više od pet sati dnevno sjedeći za radnim stolom.

Što je sjedenje duže, to je cirkulacija krvi lošija, objašnjava Denof napominjući da odlaskom u teretanu poslije posla ne može da se nadoknadi propušteno.

Prema jednoj studiji Arhiva interne medicine, rizik od prerane smrti veći je za 15 odsto kod onih koji sejde osam sati dnevno, a čak 40 odsto za one koji sjede 11 sati dnevno, u poređenju sa onima koji sjede samo četiri sata.

Zbog toga Denof kaže da je kretanje veoma značajno.

"Mi nismo stvoreni za cjelodnevno sjedenje, a ni za cejlodnevno stajanje. Stvoreni smo za kretanje. Suština je u ravnoteži", kaže on.

Ipak u Americi neki ljudi odlaze u drugu krajnost i umjesto običnih stolova biraju "stajaće stolove" i rade kao DŽeferson nekad.

Ljudima koji dugo sjede Denof savetuje sljedeće: ustanite na svakih pola sata, prošetajte, koristite stepenice umesto lifta i viđajte se sa prijateljima umjesto da šaljete mejlove.