Bakterije sve jače, antibiotici sve slabiji

U posljednjih 30 godina u svijetu se, zbog neisplativosti, nije pojavila nijedna nova klasa antibiotika. Bakterije otporne na antibiotike raširene su danas po cijelom svijetu, što bi moglo da vodi budućnosti u kojoj bi i manja infekcija ili povrijeda mogle da imaju smrtni ishod, piše u objavljenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Upozorava se na veliku učestalost na antibiotike otporne bakterije ešerihije koli (E-koli), koja izaziva probleme kao što su meningitis, infekcija, kože, krvi i bubrega. SZO ističe da je u mnogim zemljama liječenje te bakterije bezuspješno u više od polovine slučajeva, prenosi AP. I kod drugih bakterija se uočava zabrinjavajući porast otpornosti, uključujući i one koje uobičajeno izazivaju zapaljenje pluća i gonoreju.

Ne deliti ih s drugima

SZO upozorava da bi antibiotike trebalo koristiti samo kad ih prepiše ljekar, da bi trebalo popiti cijelu prepisanu dozu i da ih nikada ne treba dijeliti s drugima, niti koristiti zaostale recepte. Osim toga, nužno je da države unaprede praćenje otpornosti na te lijekove. Ukoliko se hitno nešto ne preduzme, svijet će ući u „postantibiotsku eru“, u kojoj će ponovo ubijati bolesti koje su decenijama bile izllječive, upozorava dr Keidži Fukuda, jedan od zamjenika generalnog direktora SZO.

Zdravstveni eksperti već odavno upozoravaju na opasnosti od otpornosti na lijekove, naročito kod bolesti kao što su tuberkuloza, malarija i grip. Šefica britanske medicinske službe, dr Sali Dejvis je u jednom izvještaju otpornost na lijekove opisala kao „tempiranu bombu“, upozoravajući da je to za čovječanstvo podjednako velika opasnost kao terorizam.

U posljednjih 30 godina u svijetu se nije pojavila nijedna nova klasa antibiotika, što je posljedica i činjenice da je za farmaceutske firme taj sektor manje isplativ nego razvoj nekih drugih medikamenata.